IT-US-sukobi-krize-Politika IT-22.X.-LA REPUBBLICA-HUNTINGTON ITALIJALA REPUBBLICA22. X. 2001.Samuel Huntington - Koliko teži čimbenik Osama"Samuel Huntigton, politolog sa sveučilišta Harvard, smatra da će međunarodnom politikom
dominirati jedan 'sukob civilizacija' u kojem će se vrlo vjerojatno Zapad suprotstavljati muslimanskom svijetu i drugim kulturama.- Profesore Huntigton, nalazimo li se pred sukobom civilizacija na kojega ste nas upozorili prije gotovo jednog desetljeća?= Jasno je da Osama Bin Laden želi da između Islama i Zapada dođe do sukoba civilizacija. Glavni prioritet naše vlade je da pokuša izbjeći da se to dogodi, pošto zapravo postoji konkretna opasnost da se situacija razvije u tom pravcu. Nastojeći pridobiti potporu zemalja kao i među muslimanskim narodima administracija je djelovala ispravno. Ovdje u Sjedinjenim Državama, bilježe se jaki pritisci da se napadnu i druge terorističke skupine ili druge države koje pomažu terorističkim skupinama. Meni se čini da bi se to moglo proširiti u sukob civilizacija.- Jeste li bili iznenađeni činjenicom da su teroristi bili dobro obrazovane osobe, pripadnici srednjeg sloja?
ITALIJA
LA REPUBBLICA
22. X. 2001.
Samuel Huntington - Koliko teži čimbenik Osama
"Samuel Huntigton, politolog sa sveučilišta Harvard, smatra da će
međunarodnom politikom dominirati jedan 'sukob civilizacija' u
kojem će se vrlo vjerojatno Zapad suprotstavljati muslimanskom
svijetu i drugim kulturama.
- Profesore Huntigton, nalazimo li se pred sukobom civilizacija na
kojega ste nas upozorili prije gotovo jednog desetljeća?
= Jasno je da Osama Bin Laden želi da između Islama i Zapada dođe do
sukoba civilizacija. Glavni prioritet naše vlade je da pokuša
izbjeći da se to dogodi, pošto zapravo postoji konkretna opasnost
da se situacija razvije u tom pravcu. Nastojeći pridobiti potporu
zemalja kao i među muslimanskim narodima administracija je
djelovala ispravno. Ovdje u Sjedinjenim Državama, bilježe se jaki
pritisci da se napadnu i druge terorističke skupine ili druge
države koje pomažu terorističkim skupinama. Meni se čini da bi se to
moglo proširiti u sukob civilizacija.
- Jeste li bili iznenađeni činjenicom da su teroristi bili dobro
obrazovane osobe, pripadnici srednjeg sloja?
= Nikako. Osobe uključene u fundamentalističke pokrete, islamske
ili druge, često su oni koji su dobili više obrazovanje, mada očito
veći dio njih ne postaju teroristi. No tu se radi o mladim,
inteligentnim i ambicioznim osobama koje žele svoje obrazovanje
staviti u službu suvremenog i razvijenog gospodarstva, i osjećaju
se frustrirani nedostatkom radnih mjesta i mogućnosti. Te su osobe
stavljene i pod neku vrstu unakrsnog pritiska između snaga
globalizacije i onoga što oni smatraju imperijalizmom i
kulturalnom supremacijom zapada. Oni su očito privučeni
zapadnjačkom kulturom, no istovremeno se osjećaju od nje
odbijeni.
- Vi ste napisali da 'Islam ima okrvavljene granice'. Što ste točno
htjeli kazati?
= Ako se pozorno promatraju granice muslimanskog svijeta, otkriva
se da postoje mnogi mjesni sukobi koji uključuju muslimane i
nemuslimane: u Bosni, na Kosovu, na Kavkazu, Čečeniji,
Tadžikistanu, Kašmiru, Indiji, Indoneziji, Filipinima, sjevernoj
Africi, sukob između Palestinaca i Izraelaca. Muslimani se bore i
protiv drugih muslimana, i to mnogo više no što to čine druge
civilizacije među sobom.
- Želite li kazati da Islam ohrabruje nasilje?
= Ne vjerujem da je Islam nasilnija vjera od drugih i mislim da, kada
bi se napravila sveukupna bilanca, ćemo otkriti da su tijekom
stoljeća kršćani masakrirali mnogo više osoba od muslimana. No
odlučujući je demografski čimbenik. U načelu oni koji idu okolo
ubijati ljude mladi su muškarci starosti od oko 16 do 30 godina. .
Tijekom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prirodni
priraštaj muslimanskog svijeta zapravo pada, a u nekim je zemljama
već vidno pao. Izvorno se Islam širio mačem, no ne vjerujem da u
muslimanskoj teologiji postoji nešto urođeno nasilno. Jednako kao
i druge velike vjere i Islam se može interpretirati na mnogo
različitih načina. Pojedinci poput Bin Ladena drže se određenih
zapovijedi Kurana, poput zapovijedi da se ubiju nevjernici. Papa,
kada je pokrenuo križarske ratove učinio je točno istu stvar.
- Trebaju li Sjedinjene Države činiti više kako bi promicale
demokraciju i ljudska prava na Bliskom i Srednjem istoku?
= Bilo bi poželjno, no to je i vrlo teško. U islamskom svijetu
postoji prirodna sklonost otpora zapadnjačkom utjecaju, što je
razumljivo, ako se uzme u obzir duga povijest sukoba između Islama i
zapadnjačke civilizacije. U većem dijelu muslimanskih društava
očito postoje skupine ljudi koje su naklonjene demokraciji i
ljudskim pravima, i vjerujem da bi mi trebali podržavati upravo te
skupine. No tada bi se našli u apsurdnoj situaciji: mnoge od skupina
koje se u tim društvima protive represiji su fundamentalističke i
protuameričke. To smo vidjeli u Alžiru. Za Sjedinjene Države
promicanje demokracije i ljudskih prava vrlo su važni ciljevi, ali
imamo i druge interese. Predsjednik Carter se vrlo mnogo angažirao
na promicanju ljudskih prava, i kada sam bio u njegovom Vijeću za
nacionalnu sigurnost, vodili smo bezbrojne rasprave o tome kako
djelovati. No, koliko se sjećam, nitko nikada nije predložio
promicanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, iz vrlo očitih
razloga.
- Mimo naših najbližih saveznika, niti jedna zemlja nije se čvršće
svrstala uz Sjedinjene Države od Rusije. Je li možda došao trenutak
u kojemu će se Rusija odlučno premjestiti prema Zapadu?
= U ovim specifičnim okolnostima Rusija se okrenula prema Zapadu iz
pragmatičnih razloga i s vrlo točno određenim ciljem. Rusi se
osjećaju ozbiljno ugroženi od muslimanskih terorista i smatraju
korisnim svrstati se uz Zapad, te dobiti kredit kod Sjedinjenih
Država, nadajući se da ćemo smanjiti kampanje širenja NATO-a na
baltičke zemlje i kampanje glede projektila za obranu. Radi se o
podudaranju interesa, i ne vjerujem da bi trebali pretjerivati
pomišljajući na novo razvrstavanje. Mislim da su oni i vrlo
zabrinuti radi rasta Kine i to ih navodi da se okrenu prema Zapadu.
- U ovom ratu protiv terorizma Indija i Kina, dvije zemlje za koje
ste vi mislili da će biti u sukobu sa Sjedinjenim Državama, su se,
međutim, svrstale uz nas. Može li se ovaj sukob, dakle, ocrtati kao
sukob Islama protiv ostatka svijeta, umjesto Zapada protiv ostatka
svijeta.
= To je vrlo vjerojatno. Postoje muslimani koji se bore protiv
zapadnjaka, protiv pravoslavnih kršćana, protiv Židova, protiv
hinduista, protiv budista, no treba priznati i da na svijetu živi
milijarda muslimana, koji se prostiru po istočnoj hemisferi, od
zapadne Afrike sve do istočne Indonezije, i koji su u dodiru s
desetcima različitih naroda. Stoga se može zaključiti da oni imaju
više prilika doći u sukob s drugima.
- Kritika koja Vam je najčešće upućivana je da Vi oslikavate
civilizacije kao kompaktne blokove.
= To je potpuno netočno. U mojoj knjizi poglavlje o Islamu zove se
'Svijest bez kohezije' i bavi se svim podjelama u islamskom
svijetu, borbama muslimana protiv muslimana. Čak su i u sadašnjoj
krizi podijeljeni. Postoji milijarda ljudi i sve te podkulture.
Islam je manje kompaktan od bilo koje druge civilizacije. S Islamom
je isti problem kojega je Henry Kissinger prije oko 30 godina
izrazio glede Europe: 'Ako kažem Europa, na koliko Europa mislim?',
Stoga kad kažem islamski svijet, na koliko islamskih svjetova
mislim? Islam može uzrokovati probleme upravo stoga što nije
kompaktan: kada bi postojala dominantna vlast u islamskom svijetu,
s njima bi se moglo pregovarati. No sada sve što možemo konstatirati
je velik broj islamskih skupina koje se bore jedne protiv drugih",
razgovarao Michael Steinberger (copyright New York Times-La
Repubblica).