FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IT-22.X.-LA REPUBBLICA-HUNTINGTON

IT-US-sukobi-krize-Politika IT-22.X.-LA REPUBBLICA-HUNTINGTON ITALIJALA REPUBBLICA22. X. 2001.Samuel Huntington - Koliko teži čimbenik Osama"Samuel Huntigton, politolog sa sveučilišta Harvard, smatra da će međunarodnom politikom dominirati jedan 'sukob civilizacija' u kojem će se vrlo vjerojatno Zapad suprotstavljati muslimanskom svijetu i drugim kulturama.- Profesore Huntigton, nalazimo li se pred sukobom civilizacija na kojega ste nas upozorili prije gotovo jednog desetljeća?= Jasno je da Osama Bin Laden želi da između Islama i Zapada dođe do sukoba civilizacija. Glavni prioritet naše vlade je da pokuša izbjeći da se to dogodi, pošto zapravo postoji konkretna opasnost da se situacija razvije u tom pravcu. Nastojeći pridobiti potporu zemalja kao i među muslimanskim narodima administracija je djelovala ispravno. Ovdje u Sjedinjenim Državama, bilježe se jaki pritisci da se napadnu i druge terorističke skupine ili druge države koje pomažu terorističkim skupinama. Meni se čini da bi se to moglo proširiti u sukob civilizacija.- Jeste li bili iznenađeni činjenicom da su teroristi bili dobro obrazovane osobe, pripadnici srednjeg sloja?
ITALIJA LA REPUBBLICA 22. X. 2001. Samuel Huntington - Koliko teži čimbenik Osama "Samuel Huntigton, politolog sa sveučilišta Harvard, smatra da će međunarodnom politikom dominirati jedan 'sukob civilizacija' u kojem će se vrlo vjerojatno Zapad suprotstavljati muslimanskom svijetu i drugim kulturama. - Profesore Huntigton, nalazimo li se pred sukobom civilizacija na kojega ste nas upozorili prije gotovo jednog desetljeća? = Jasno je da Osama Bin Laden želi da između Islama i Zapada dođe do sukoba civilizacija. Glavni prioritet naše vlade je da pokuša izbjeći da se to dogodi, pošto zapravo postoji konkretna opasnost da se situacija razvije u tom pravcu. Nastojeći pridobiti potporu zemalja kao i među muslimanskim narodima administracija je djelovala ispravno. Ovdje u Sjedinjenim Državama, bilježe se jaki pritisci da se napadnu i druge terorističke skupine ili druge države koje pomažu terorističkim skupinama. Meni se čini da bi se to moglo proširiti u sukob civilizacija. - Jeste li bili iznenađeni činjenicom da su teroristi bili dobro obrazovane osobe, pripadnici srednjeg sloja? = Nikako. Osobe uključene u fundamentalističke pokrete, islamske ili druge, često su oni koji su dobili više obrazovanje, mada očito veći dio njih ne postaju teroristi. No tu se radi o mladim, inteligentnim i ambicioznim osobama koje žele svoje obrazovanje staviti u službu suvremenog i razvijenog gospodarstva, i osjećaju se frustrirani nedostatkom radnih mjesta i mogućnosti. Te su osobe stavljene i pod neku vrstu unakrsnog pritiska između snaga globalizacije i onoga što oni smatraju imperijalizmom i kulturalnom supremacijom zapada. Oni su očito privučeni zapadnjačkom kulturom, no istovremeno se osjećaju od nje odbijeni. - Vi ste napisali da 'Islam ima okrvavljene granice'. Što ste točno htjeli kazati? = Ako se pozorno promatraju granice muslimanskog svijeta, otkriva se da postoje mnogi mjesni sukobi koji uključuju muslimane i nemuslimane: u Bosni, na Kosovu, na Kavkazu, Čečeniji, Tadžikistanu, Kašmiru, Indiji, Indoneziji, Filipinima, sjevernoj Africi, sukob između Palestinaca i Izraelaca. Muslimani se bore i protiv drugih muslimana, i to mnogo više no što to čine druge civilizacije među sobom. - Želite li kazati da Islam ohrabruje nasilje? = Ne vjerujem da je Islam nasilnija vjera od drugih i mislim da, kada bi se napravila sveukupna bilanca, ćemo otkriti da su tijekom stoljeća kršćani masakrirali mnogo više osoba od muslimana. No odlučujući je demografski čimbenik. U načelu oni koji idu okolo ubijati ljude mladi su muškarci starosti od oko 16 do 30 godina. . Tijekom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prirodni priraštaj muslimanskog svijeta zapravo pada, a u nekim je zemljama već vidno pao. Izvorno se Islam širio mačem, no ne vjerujem da u muslimanskoj teologiji postoji nešto urođeno nasilno. Jednako kao i druge velike vjere i Islam se može interpretirati na mnogo različitih načina. Pojedinci poput Bin Ladena drže se određenih zapovijedi Kurana, poput zapovijedi da se ubiju nevjernici. Papa, kada je pokrenuo križarske ratove učinio je točno istu stvar. - Trebaju li Sjedinjene Države činiti više kako bi promicale demokraciju i ljudska prava na Bliskom i Srednjem istoku? = Bilo bi poželjno, no to je i vrlo teško. U islamskom svijetu postoji prirodna sklonost otpora zapadnjačkom utjecaju, što je razumljivo, ako se uzme u obzir duga povijest sukoba između Islama i zapadnjačke civilizacije. U većem dijelu muslimanskih društava očito postoje skupine ljudi koje su naklonjene demokraciji i ljudskim pravima, i vjerujem da bi mi trebali podržavati upravo te skupine. No tada bi se našli u apsurdnoj situaciji: mnoge od skupina koje se u tim društvima protive represiji su fundamentalističke i protuameričke. To smo vidjeli u Alžiru. Za Sjedinjene Države promicanje demokracije i ljudskih prava vrlo su važni ciljevi, ali imamo i druge interese. Predsjednik Carter se vrlo mnogo angažirao na promicanju ljudskih prava, i kada sam bio u njegovom Vijeću za nacionalnu sigurnost, vodili smo bezbrojne rasprave o tome kako djelovati. No, koliko se sjećam, nitko nikada nije predložio promicanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, iz vrlo očitih razloga. - Mimo naših najbližih saveznika, niti jedna zemlja nije se čvršće svrstala uz Sjedinjene Države od Rusije. Je li možda došao trenutak u kojemu će se Rusija odlučno premjestiti prema Zapadu? = U ovim specifičnim okolnostima Rusija se okrenula prema Zapadu iz pragmatičnih razloga i s vrlo točno određenim ciljem. Rusi se osjećaju ozbiljno ugroženi od muslimanskih terorista i smatraju korisnim svrstati se uz Zapad, te dobiti kredit kod Sjedinjenih Država, nadajući se da ćemo smanjiti kampanje širenja NATO-a na baltičke zemlje i kampanje glede projektila za obranu. Radi se o podudaranju interesa, i ne vjerujem da bi trebali pretjerivati pomišljajući na novo razvrstavanje. Mislim da su oni i vrlo zabrinuti radi rasta Kine i to ih navodi da se okrenu prema Zapadu. - U ovom ratu protiv terorizma Indija i Kina, dvije zemlje za koje ste vi mislili da će biti u sukobu sa Sjedinjenim Državama, su se, međutim, svrstale uz nas. Može li se ovaj sukob, dakle, ocrtati kao sukob Islama protiv ostatka svijeta, umjesto Zapada protiv ostatka svijeta. = To je vrlo vjerojatno. Postoje muslimani koji se bore protiv zapadnjaka, protiv pravoslavnih kršćana, protiv Židova, protiv hinduista, protiv budista, no treba priznati i da na svijetu živi milijarda muslimana, koji se prostiru po istočnoj hemisferi, od zapadne Afrike sve do istočne Indonezije, i koji su u dodiru s desetcima različitih naroda. Stoga se može zaključiti da oni imaju više prilika doći u sukob s drugima. - Kritika koja Vam je najčešće upućivana je da Vi oslikavate civilizacije kao kompaktne blokove. = To je potpuno netočno. U mojoj knjizi poglavlje o Islamu zove se 'Svijest bez kohezije' i bavi se svim podjelama u islamskom svijetu, borbama muslimana protiv muslimana. Čak su i u sadašnjoj krizi podijeljeni. Postoji milijarda ljudi i sve te podkulture. Islam je manje kompaktan od bilo koje druge civilizacije. S Islamom je isti problem kojega je Henry Kissinger prije oko 30 godina izrazio glede Europe: 'Ako kažem Europa, na koliko Europa mislim?', Stoga kad kažem islamski svijet, na koliko islamskih svjetova mislim? Islam može uzrokovati probleme upravo stoga što nije kompaktan: kada bi postojala dominantna vlast u islamskom svijetu, s njima bi se moglo pregovarati. No sada sve što možemo konstatirati je velik broj islamskih skupina koje se bore jedne protiv drugih", razgovarao Michael Steinberger (copyright New York Times-La Repubblica).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙