IT-IN-PK-krize-Politika IT-22. X. - LA STAMPA- INDIJA-PAKISTAN ITALIJALA STAMPA22. X. 2001.Indija-Pakistan, pravi osjetljivi živac Azije"Među nesrećama koje su se dogodile kandidatu Bushu na početku predizborne kampanje, pokazujući
njegovo neiskustvo u vanjskoj politici, jedna se odnosi na Pakistan. Jedna televizija iz Massachussettsa ga je pitala poznaje li ime čelnika u Islamabadu a kandidat je otvoreno priznao da ga ne zna. Sada je za predsjednika Busha Musharraf nezaboravno, ključno ime. I ne samo stoga što mu pakistanska vlada, više nego bilo koja druga, omogućava rat protiv talibana, nego i stoga što će, ako sadašnji režim popusti pod pritiskom islamskih ekstremista, biti neizbježna jedna dramatična kriza s Indijom, koja bi mogla rat protiv terorizma pretvoriti u sukob apokaliptičnih razmjera, potencijalno planetarni. Nakon 11. rujna mnogo se navodi knjiga Samuela Huntigotna o sukobu civilizacija ('The clash of civilizations', Simon&Schuster, prevedena gotovo posvuda), koja općenito predstavlja ocrtavanje rata između Islama i zapada. U stvarnosti harvardski politolog u napadu Indije na Pakistan vidi pravi početak globalnog rata i tek tada predviđa uključivanje islamskog svijeta. Rat počinje između
ITALIJA
LA STAMPA
22. X. 2001.
Indija-Pakistan, pravi osjetljivi živac Azije
"Među nesrećama koje su se dogodile kandidatu Bushu na početku
predizborne kampanje, pokazujući njegovo neiskustvo u vanjskoj
politici, jedna se odnosi na Pakistan. Jedna televizija iz
Massachussettsa ga je pitala poznaje li ime čelnika u Islamabadu a
kandidat je otvoreno priznao da ga ne zna. Sada je za predsjednika
Busha Musharraf nezaboravno, ključno ime. I ne samo stoga što mu
pakistanska vlada, više nego bilo koja druga, omogućava rat protiv
talibana, nego i stoga što će, ako sadašnji režim popusti pod
pritiskom islamskih ekstremista, biti neizbježna jedna dramatična
kriza s Indijom, koja bi mogla rat protiv terorizma pretvoriti u
sukob apokaliptičnih razmjera, potencijalno planetarni.
Nakon 11. rujna mnogo se navodi knjiga Samuela Huntigotna o sukobu
civilizacija ('The clash of civilizations', Simon&Schuster,
prevedena gotovo posvuda), koja općenito predstavlja ocrtavanje
rata između Islama i zapada. U stvarnosti harvardski politolog u
napadu Indije na Pakistan vidi pravi početak globalnog rata i tek
tada predviđa uključivanje islamskog svijeta. Rat počinje između
Kine i Amerike, radi vijetnamske nafte, no, kada Indija iskorištava
strašan azijski nered kako bi sredila račune s pakistanskim rivalom
(koji je i nuklearni rival), a islamska reakcija, već
fundamentalistički obilježena i u samoj Turskoj, širi se na Bliski
i srednji istok i Europu. U planetarnom sukobu, o čijem se ishodu -
globalnim pregovorima ili atomskoj apokalipsi - Huntington ne
očituje, ovako su svrstane suprotstavljene strane: Amerika,
Europa, Rusija i Indija, protiv Kine, Pakistana, Irana i islamskog
svijeta.
Prirodno, Huntingtonova knjiga si dopušta ovaj znanstveno
fantastični scenarij, no u biti je to povijesno-politička analiza.
Čija je teza u dobroj mjeri nesporna, a ta je da nakon kraja hladnog
rata i ideološkog sukoba 'fault lines', crte lomova, prolaze kroz
etnije, vjere, kulture. No ne postoji nikakav osjećaj
neizbježnosti općeg sukoba. Štoviše, brojni su savjeti Zapadu kako
bi sačuvao svoj identitet spram drugih civilizacija i različitih
kultura. A na taj se temelj vraćamo od danas. Kina je, umjesto u ratu
s Amerikom svrstana uz nju, zajedno s Rusijom, a protiv
fundamentalističkog terorizma. No bi li ta umirujuća shema
odoljela sukobu između povijesnog protivnika Pekinga, odnosno
Indije i njenog povijesnog saveznika, odnosno Pakistana? Ili bi se
pojavila ona koju Huntington naziva 'confucian-islamic-
connection', uperena protiv zapada? Ma kakva 'nova Jalta'.
Globalnu geopolitičku budućnost tek će se vidjeti i odrediti. A u
međuvremenu Indija i Pakistan, dva diva potkontinenta, sa svojim
topničkim udarima i uzajamnim upadima u sporni Kašmir, podsjećaju
nas, trebaju nas podsjetiti, da je tamo, i pored dramatičnog rata
protiv afganistanskih ekstremista, pravi osjetljivi živac Azije, a
u ovom trenutku i svijeta", piše Aldo Rizzo.