IT-US-vlade-diplomati-afere-Politika IT-27. IX. CORRIERE- BERLUSCONI ITALIJACORRIERE DELLA SERA27. IX. 2001.Između kulturalnog ponosa i političkog nesporazuma"Do prije nekoliko dana Berlusconijeva vlada se isticala krajnjim oprezom u
međunarodnoj krizi. No jučer u Belrinu je predsjednik vlade govorio otvorenošću koju si ni Bush ni drugi europski čelnici nisu dopustili nakon 11. rujna. I razumije se da su njegove riječi imale odjek. Postoji tabu kojega su zapadnjačka sjedišta, a na prvom mjestu Amerikanci, pažljivo poštivali u posljednja dva tjedna: da se nikada rat protiv terorizma ne predstavi kao sukob među 'civilizacijama' ili vjerama. Ta je tema otklanjana u svim njezinim oblicima kako je napredovala akcija usmjerena na izolaciju talibana i izgradnju velike koalicije protiv Bin Ladena i njegovih zaštitnika. To je paukova mreža koja zahtijeva veliku diplomatsku domišljatost jer se radi o pridobivanju dugog niza arapskih zemalja prijatelja Amerike, no koje su ipak iznutra potkopane fundamentalističkim pritiskom.Sve dok je govorio o ograničenim ciljevima rata Belrusconi nije kazivao nove stvari: govorio je o 'ciljanim operacijama bez civilnih žrtava', želeći umiriti talijansko javno mišljenje. No
ITALIJA
CORRIERE DELLA SERA
27. IX. 2001.
Između kulturalnog ponosa i političkog nesporazuma
"Do prije nekoliko dana Berlusconijeva vlada se isticala krajnjim
oprezom u međunarodnoj krizi. No jučer u Belrinu je predsjednik
vlade govorio otvorenošću koju si ni Bush ni drugi europski čelnici
nisu dopustili nakon 11. rujna. I razumije se da su njegove riječi
imale odjek. Postoji tabu kojega su zapadnjačka sjedišta, a na
prvom mjestu Amerikanci, pažljivo poštivali u posljednja dva
tjedna: da se nikada rat protiv terorizma ne predstavi kao sukob
među 'civilizacijama' ili vjerama. Ta je tema otklanjana u svim
njezinim oblicima kako je napredovala akcija usmjerena na
izolaciju talibana i izgradnju velike koalicije protiv Bin Ladena i
njegovih zaštitnika. To je paukova mreža koja zahtijeva veliku
diplomatsku domišljatost jer se radi o pridobivanju dugog niza
arapskih zemalja prijatelja Amerike, no koje su ipak iznutra
potkopane fundamentalističkim pritiskom.
Sve dok je govorio o ograničenim ciljevima rata Belrusconi nije
kazivao nove stvari: govorio je o 'ciljanim operacijama bez
civilnih žrtava', želeći umiriti talijansko javno mišljenje. No
potom je opisao sliku kulturalne, etičke, političke superiornosti
zapadne civilizacije spram islamskog svijeta. I učinio je to
potpuno neuobičajenim riječima u političko-diplomatskom jeziku.
U njegovim riječima slika zapada čija je misija 'pozapadnjačivanje
i osvajanje naroda' kao što je već učinio s 'komunističkim svijetom
i dijelom islamskom svijeta', veže se s opisom drugog dijela islama
'koji je ostao u vremenu od prije 1400 godina'.(...) Očito je da
izraz 'osvajanje naroda' treba shvatiti u kulturalnom smislu i samo
u njemu. Ljudska i politička prava, duh tolerancije; to je baština
zapada na koju je Berlusconi ponosan. (...)
Mnogi su uvjereni da je sukob u tijeku zapravo sukob civilizacija,
no malobrojni to žele kazati. Još manje sada kada prevladava
strateška nužnost stvaranja saveza s umjerenim muslimanima: kao
što je jučer u listu Foglio primijetio bivši američki veleposlanik
u Rimu Bartholomew.
Nitko ne dvoji da je Berlusconi izrazio iskrene osjećaje, možda s
mišlju usmjerenom na skori susret s Bushom. I može biti da je kazao
ono što mnogi Talijani misle kada uspoređuju 'no global' s
fundamentalistima, koji su oboje ujedinjeni u mržnji spram Amerike
i zapada. I vrlo je vjerojatno da su zaokret Crkve i stajalište
kardinala Ruinija to stimulirali. Ostaju dvojbe glede političke
prikladnosti jednog tako nesmotrenog istupa usred toliko
osjetljive krize", piše Stefano Folli.