IT-3. X. LA STAMPA - GLOABLIZACIJA I ATENTATI

ITALIJA LA STAMPA 3. X. 2001. Nakon atentata u Sjedinjenim Državama "Sigurno je u pravu Mario Deaglio kada tvrdi (u članku objavljenom u listu Global) da je među žrtvama manhattanskog atentata globalizacija. Pad Twin Towersa je uzdrmao temelje gospodarskog sustava koji za svoje priznato središte ima upravo Wall Street. Posljednjih tjedana svi uvjeti koji do sada su podupirali proces globalizacije odjednom su postali složeni i nesigurni, počevši od pokretljivosti roba i ljudi. U Europi, Europi 2000. koju smo svi zamišljali bez prepreka i barijera, čak postoji i mogućnost da se preispitaju schengenski sporazumi, nanoseći tako udarac načelu slobodnog kretanja osoba unutar kontinentalnog područja koje je do sada bilo pokretačka ideja europske gradnje. Tržište kapitala pokazuje se povrijeđeno jednom strašnom ranom: s jedne strane ljulja se radi učinaka nasilničke nestabilnosti koja na tešku kušnju stavlja racionalnost djelatnika a, s druge, radi sumnje da je pridonijelo financiranju neprijatelja Zapada, spremnih protiv njega koristiti i oružje burzovne špekulacije. To novo stanje trebalo bi, ako ništa drugo, pokazati koliko su bile neutemeljene katastrofične i demonizirajući vizije globalizacije koji su imale otvoren put do prije nekoliko dana. Daleko od toga da je nezaustavljiva sila, sposobna svojim interesima podrediti sve djelatnosti i načine života, globalno gospodarstvo danas se pokazuje kao slabunjava tendencija, koja može biti opozvana političkim krizama nad kojima nema nadzor. Tako se dogodilo 1914. kada je prva globalna ekspanzija dovedena u krizu sarajevskim atentatom. Granice međunarodne ekonomije temeljene na načelima slobodne razmjene zlatne konvertibilnosti valuta, koje su se stalno proširivala od 1870., tada su bila oštro umanjene Prvim svjetskim ratom, koji je inaugurirao doba ograničavanja trgovine. Pokazuje se jasnim da niti jedna neizbježna ekonomska sudbina nije nikada gurala u globalizaciju. Štoviše, već žalimo za onime što je bilo najugodnije i najciviliziranije lice ciklusa širenja međunarodnog gospodarstva kojega su mnogi od nas, barem u zapadnim državama, mogli osjetiti posljednjih godina: rastuću slobodu kretanja i prometa, lakoća dolaska u dodir s drugim stvarnostima i kulturama koja je predstavljala jednu od najboljih i najplodnijih osobina naše novije civilizacije", piše Giuseppe Berta.