WT 28. IX. GLOBALIZACIJU TREBA UKINUTI

usluge-Makrogospodarstvo-Proračun SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 28. IX. 2001. Ukinuti globalizaciju "Samoubilački zračni napadi na Svjetsko trgovačko središte i Pentagon uspoređivani su s Pearl Harborom, ne samo zato što su u iznenadnim napadima stradale tisuće, nego i jer su 'probudili uspavanog diva' i mobilizirali američku javnost na vođenje rata. SAD, međutim, nije izolacionistička zemlja kakva je bila 1941. godine. Uljuljkanost u samozadovoljstvo iz kojeg se Amerikanci moraju probuditi ovog puta seže daleko dalje u prošlost. Duh naše poslijehladnoratovske ere u zoru 21. stoljeća ima više zajedničkog sa zamislima koje su bile u modi početkom 20. stoljeća, u velesile tog doba, Velike Britanije. Prevladavajuća dogma prije stotinu godina bio je klasični liberalizam, nasljeđe Davida Ricarda, Richarda Cobdena i Johna Stuarta Milla. Najapsurdniji primjer bio je Norman Angell, koji je 1913. objavio 'The Grand Illusion' (Velika iluzija), u kojoj tvrdi kako je rat postao nemoguć zbog gospodarske međuovisnosti. Bilo bi 'iracionalno' pribjegavati nasilju. U pismu H. Rideru Haggardu te iste godine, Rudyard Kipling ovaj je stav nazvao 'bolešću- ne teorijom' i predvidio je kako će ga svjetski događaji uskoro diskreditirati. Bio je u pravu, jer je Prvi svjetski rat izbio slijedeće godine. Pa ipak, teorija kako su naši neprijatelji 'iracionalni' se nastavlja, uz učestalu uporabu riječi 'luđaci', kojom se opisuju oni koji nas napadaju. (...) Posljednjih deset godina, 'globalizirana' poslovna zajednica šalje jasni signal da se Amerikom može manipulirati. Poslovni lobiji koje predvode 'National Foreign Trade Council' (NFTC), trgovačka komora i 'Business Roundtable' surađuju kako bi uklonili sankcije nametnute antiameričkim režimima, razbojničkim državama i sponzorima terorizma - i kako bi uložili milijarde dobivene trgovanjem i ulaganjima da bi financirali vlastite ambicije. Zalažu se za ukidanje ograničenja prodaje vojne tehnologije 'dvostruke uporabe' razbojničkim zemljama. Ovo je uključivalo i opremu za vrstu telekomunikacija koja se može koristiti za povezivanje terorističkih postaja. 'NFTC' se protivio nametanju sankcija Libiji, Iranu i Sudanu i čak je osnovao USA* Engage, organizaciju koja je u potpunosti posvećena pomaganju neprijatelja. Trgovačka komora udvara se Fidelu Castru i drugim tiranima. 'Business roundtable' sakupio je milijune kako bi pomogao Narodnu Republiku Kinu i opravdao svaku prijetnju Pekinga SAD-u. Čitavo jato drugih trgovačkih udruga, prodavača na malo i bankara pridružilo se ovakvim nastojanjima u pogrešnom uvjerenju kako će svijet na taj način postati harmoničan. U takvom svijetu suverena država, sa svojim brigama glede moći, bogatstva i sigurnosti, nestat će. Korporacije bi tada mogle odbaciti svoje nacionalne identitete i postati 'građani svijeta.' Pa ipak, svijet je u stvarnosti i dalje opasan. Terorizam je tek vrh geopolitičkog ledenjaka. Hezbolah - kojeg financira Iran, no s bazom u Libanonu, pod zaštitom Sirije, prijeti potaknuti regionalni srednjoistočni rat. Azija, nakon desetljeća najbržeg gospodarskog rasta na svijetu, prepuna je mogućih sukoba: kineska prijetnja Tajvanu, podijeljeni korejski poluotok, utrka oružjem između Indije i Pakistana, separatizam, revanšizam, nafta i vjera. U Južnoj Americi, droga i politički radikalizam ugrožavaju mnoge države. U Africi, Sudan i Kongo tek su najistaknutiji primjeri kontinenta kojim bijesne ratovi. 11. rujna, veliki simbol liberalne dogme globalizacije, Svjetsko trgovačko središte, uništili su teroristi povezani s mnogo starijim i trajnijim uvjerenjima. Ljudi koji ne vjeruju u 'svijet bez granica' pokazali su kako mogu iskorištavati slabosti onih koji vjeruju. Globalizacija nije ništa drugo nego koncept koji su stvorili direktori korporacija koji žele upravljati transnacionalnom proizvodnjom i distributivnim mrežama bez ikakva nadzora ili odgovornosti vlada. Globalizaciju su promicali, međutim, intelektualci u klasičnoj liberalnoj tradiciji koji idealiziraju zamisao 'svijeta bez granica.' Unatoč svojoj ekspanzivnoj retorici, globalizacija je veoma uzak način promatranja svijeta; sitničav i neodgovoran. Zajamčeno je da će promašiti šire probleme čovječanstva - čije rješavanje životu daje pravu vrijednost. Poslovno gledište svijeta nije motiviralo one koji su izveli napadaj na WTC; no nije motiviralo ni one koji su pohrlili kako bi spasili žrtve, stotine koji su zbog toga poginuli u junačkoj akciji. Neće motivirati ni one Amerikance koji će riskirati svoje živote kako bi proveli pravednu osvetu ove zemlje. Neprikladnost klasičnoga liberalnog pristupa svjetskim problemima sažeo je veliki teoretičar gospodarstva, Joseph Schumpeter. Iako žestoki branitelj kapitalizma kao gospodarskog sustava, Schumpeter je bio i revni student povijesti i sociologije. Razumio je ograničenja kapitalista kada iziđu iz svojih ureda. U 'Kapitalizmu, socijalizmu i demokraciji', napisao je: 'Vidjeli smo kako industrijalac i trgovac, sve dok su poduzetnici, vrše i funkciju vodstva. No gospodarsko vodstvo ovog tipa ne proteže se izravno i na vodstvo nacija. Naprotiv, bavljenje gospodarstvom ograničava.' Poslovna klasa, nastavio je Schumpeter, 'loše je opremljena za suočavanje s problemima, i onima u zemlji i u inozemstvu, s kojima se zemlja ikakve važnosti redovno susreće.' Terorizam je Svjetsko trgovačko središte uklonio sa zemljovida New Yorka. Učinkovita reakcija zahtijevat će da 'globalizaciju' uklonimo sa zemljovida američke politike. Moramo ponovno izgraditi vanjsku politiku SAD-a na čvršćim i tradicionalnijim temeljima nacionalne sigurnosti. Od gospodarskih čelnika očekivat će se da mobiliziraju svoju gospodarsku snagu kako bi ojačali položaj Amerike u svijetu, ne da ga potkopaju", piše William R. Hawkins.