FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

IHT 28. VI. NOVA OPĆA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BALKANU

US-YU-BA-HR-balkan-Obrana-Diplomacija-Strana pomoć-Ratovi IHT 28. VI. NOVA OPĆA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O BALKANU SJEDINJENE DRŽAVETHE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE28. VI. 2001.Da bi se raščistio nered, potrebna je opća balkanska konferencija"Nakon Drugog svjetskog rata, europske su se sile odrekle gotovo svih svojih prekomorskih imperija. Pa ipak, u isto su vrijeme te iste zemlje stvorile, zajedno s SAD-om, dvije nove kolonije, ovog puta na europskom tlu, Bosnu i Kosovo. Treća, Makedonija, možda je u nastajanju. Motivi su uzvišeni i naizgled nesebični. Europljani su pripremili legalnu osnovu za svoju vladavinu- u Bosni ustavom koji je pripojen Daytonskom sporazumu iz 1995. godine, kojim je rat tamo i okončan, na Kosovu Rezolucijom 1244 Vijeća Sigurnosti UN-a, koja je prihvaćena na kraju kampanje bombardiranja 1999. godine. Međunarodni birokrati, koje podupiru veliki međunarodni vojni kontingenti pod zapovjedništvom NATO-a, imaju ogromnu političku i administrativnu moć u te dvije zemlje. Oni imenuju i otpuštaju ministre i dužnosnike. Oni izdaju i poništavaju dekrete. Oni kontroliraju proračune. Stanovnici nemaju nikakvog pravog utjecaja. Mnogi ometaju i sabotiraju nastojanja međunarodne zajednice. (...) Veliki dio
SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. VI. 2001. Da bi se raščistio nered, potrebna je opća balkanska konferencija "Nakon Drugog svjetskog rata, europske su se sile odrekle gotovo svih svojih prekomorskih imperija. Pa ipak, u isto su vrijeme te iste zemlje stvorile, zajedno s SAD-om, dvije nove kolonije, ovog puta na europskom tlu, Bosnu i Kosovo. Treća, Makedonija, možda je u nastajanju. Motivi su uzvišeni i naizgled nesebični. Europljani su pripremili legalnu osnovu za svoju vladavinu- u Bosni ustavom koji je pripojen Daytonskom sporazumu iz 1995. godine, kojim je rat tamo i okončan, na Kosovu Rezolucijom 1244 Vijeća Sigurnosti UN-a, koja je prihvaćena na kraju kampanje bombardiranja 1999. godine. Međunarodni birokrati, koje podupiru veliki međunarodni vojni kontingenti pod zapovjedništvom NATO-a, imaju ogromnu političku i administrativnu moć u te dvije zemlje. Oni imenuju i otpuštaju ministre i dužnosnike. Oni izdaju i poništavaju dekrete. Oni kontroliraju proračune. Stanovnici nemaju nikakvog pravog utjecaja. Mnogi ometaju i sabotiraju nastojanja međunarodne zajednice. (...) Veliki dio mladih izgubio je nadu i planiraju emigrirati. Dugoročno gledano, situacija je neodrživa. Međunarodna zajednica, što uglavnom znači SAD i članove EU-a, sada veliki dio novca i vojske, kao i političke energije ulažu u unaprjeđivanje političke stabilnosti i gospodarskog oporavka. Obznanjeni cilj je pripremiti razne zemlje za ulazak u europsku integraciju, a krajnji cilj je članstvo u EU-u. Vremenskog ograničenja u ovom procesu nema. Čak i optimisti smatraju da će se u najboljem slučaju ovo protegnuti na nekoliko desetljeća, uz mnoštvo prepreka i kašnjenja. No to je previše vremena. Javljaju se signali da, kako cilja nema na vidiku, u Americi i u nekim europskim zemljama ponestaje strpljenja. Vlade su najavile kako namjeravaju da će smanjiti svoje balkanske kontingente bez prethodnih sporazuma glede strategije povlačenja. Cijela regija i dalje je nestabilna a krize se javljaju jedna za drugom pa su nove vojne intervencije nužne. Najveći je primjer Makedonija, kao i susjedni teritoriji na Kosovu i u Srbiji. Situacija se pogoršava i u Bosni i u Crnoj Gori. Promatrači ističu kako postoji rizik za pojavu općeg balkanskog rata. Stanovnici dvaju protektorata, Bosne i Kosova, s vremenom će zahtijevati pravo na samoodređenje. Međunarodne sile počinju smatrati okupatorima. Izvještava se o ružnim incidentima protivljenja stranoj vlasti. Sada je potrebna odlučna akcija za stvaranje novog okruženja u kojem bi zemlje i etničke skupine mogle biti potaknute da odustanu od nasilja koje čine zbog postizanja kratkoročnih ciljeva i da počnu planirati dugoročnu, održivu stabilnost na Balkanu. Takav bi plan trebao smanjiti još uvijek potrebnu uključenost strane vojske i ulaganja (...), a odgovornost za novi poredak treba prenijeti samom narodu. Ovo nikako nije alternativa nastojanjima s ciljem izgradnje održivih institucija za demokraciju, zakonodavnu državu i gospodarski razvoj. Dva bi procesa trebala teći usporedno i međusobno se podupirati. Kako su svi problemi koji su nastali nakon kolapsa Jugoslavije međusobno povezani, potreban je širok pristup, koji bi za cilj imao opsežno rješenje, uključujući i pitanja suvereniteta, autonomije i granica. Moguća inicijativa za cilj bi trebala imati pripremu terena, intenzivnim kontaktima i pregovorima, za opću balkansku konferenciju koja bi se trebala održati za šest ili sedam godina- nešto nalik na berlinsku konferenciju iz 1878. godine. Tijekom ovog procesa, sve strane- etničke entitete i zemlje- trebalo bi uvjeriti, ili prinuditi, da temeljito i realno razmisle o tome kako definirati svoje istinske interese i da, konačno, prihvate odgovornosti za vlastitu budućnost. Predstavnik glavnoga tajnika za Balkan, bivši švedski premijer Carl Bildt, i lord Owen, bivši britanski ministar vanjskih poslova koji je bio aktivan kao predstavnik EU-a tijekom civilnog rata u Bosni, podupirali su zamisao za međunarodnu konferenciju sa širokim planom akcija. Ako se postigne konsenzus glede principa konferencija do određenog datuma, zadatak koordiniranja priprema mogao bi biti povjeren predsjedništvu EU-a. Sukob se događa u našem susjedstvu i naša je dužnost djelovati", piše Sverker Lstroem.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙