RFE 13. VI. KROJE LI SE NOVE BALKANSKE KARTE NA NAČELU ETNIČKIH DRŽAVA

RADIO SOBODNA EUROPA - RFE 13. VI. 2001. Prekrajanje Balkana: nema novog berlinskog kongresa. Prilog Branke Trivić. Neki mediji u Srbiji i Makedoniji špekulirali su prije petnaestak dana da u Washingtonu iza zatvorenih vrata Pentagon, CIA, Foreign Office, Bijela kuća i neke nevladine organizacije, uz idejnu potporu nekadašnjeg međunarodnog posrednika lorda Davida Owena i bivšeg državnog tajnika SAD-a Henryja Kissingera kuhaju neki novi berlinski kongres koji bi već iduće godine trebao prekrojiti Balkan na etnički čiste državice. Što o ovim špekulacijama govore eksperti za Balkan? Prema pisanju Glasa javnosti Kosovo bi se prema ovoj, navodno, novoj američkoj strategiji o izgledu političke karte Balkanskog poluotoka podijelilo na dva dijela: južni ? albanski, i sjeverni - srpski dio. Po etničkom principu bi se, prema autorima ovih tekstova, eventualno podijelila i Makedonija, čime bi se dobili uvjeti za stvaranje nove albanske države na Balkanu. Ovaj navodni plan zadire i u relaciju Srbija - Crna Gora koju crtači nove mape vide kao jednu državnu jedinicu. Podjela Balkana po navodnom zadnjem receptu Instituta za balkanologiju koji je dio 'Stručnog vijeća za istočnu Europu', odnosi se, prema pisanju ovih medija, i na Bugarsku i Rumunjsku. Prva bi tako dobila istočni dio Makedonije, a Mađarska dio Rumunjske nastanjen mađarskom manjinom. S ovim špekulacijama smo sučelili naša dva današnja gosta - Martina Schlesingera, direktora Istočnoeuropskih studija pri Centru Woodrow Wilson u Washingtonu i ruskog stručnjaka za Balkan, Artjoma Ulunjana. SCHLESINGER: Točno je da dosadašnji napori oblikovanja multietničkih država u jugoistočnoj Evropi nisu urodili plodom, ali nisam siguran da postoji neki drugi izbor. Ideje o prekrajanju državnih granica po etničkom ključu donijele bi mnogo teškoća kako na terenu, tako i međunarodnoj zajednici da organizira mirovnu misiju. Uz to, kada počnete mijenjati granice u jednom području vjerojatno je da će uslijediti domino efekt u cijeloj regiji. Nitko ne želi otvoriti Pandorinu kutiju. Morat ćemo, dakle, nastaviti na inzistiranuju puta koji smo trasirali. Bosna treba ostati ovako specifična kakva je sada, bez obzira što će se dogoditi u Makedoniji ili na Kosovu. S druge strane, moramo priznati da je vrlo teško izgraditi multietnička društva, posebice na Kosovu gdje takva zajednica nikad nije postojala. Možda je rješenje da međunarodna zajednica odluči ostati u regiji onoliko dugo koliko je na Cipru - 27-28 godina, da se pozicionira između dvije odvojene zajednice. Tamo su dva odvojena društva s odvojenim samoupravama. Moguće da bi to moglo biti rješenje za neke dijelove bivše Jugoslavije. Ruski stručnjak za Balkan, Artjom Ulunjan, smatra da bi svaki pokušaj prekrajanja balkanskih granica po etničkom ključu bila velika pogreška, prije svega zbog različitih povijesnih i etničkih backgrounda država i naroda u ovoj regiji u 19. stoljeću. U vezi s ovim i sličnim idejama Ulunjan podsjeća: ULUNJAN: Sjetimo se da je dvadesetih godina 20. stoljeća bilo pokušaja razmjene manjina između nekih država na Balkanu, ali odnosi između zemalja koje su u takvoj razmjeni sudjelovale nisu se poboljšali, nego pogoršali - na primjer, odnosi između Grčke i Turske, Bugarske i Turske i tako dalje. Procjenjujući da u regiji neće biti mira sve dok ne budu preispitane granice po kojima su se neke zemlje odcjepile, međunarodni posrednik u bivšoj Jugoslaviji David Owen predložio je nove pregovore o granicama na Balkanu. U nedavnom intervjuu je predložio da zemlje regije razgovaraju o granicama i preporučio da njihovo prepravljanje bude kompromisno i isključivo 'hektar po hektar'. Owen je rekao da je Kosovo problem Srbije koji se mora rješavati, dodavši da drži da će Kosovo biti nezavisno i da će se, najvjerojatnije, ujediniti s Albanijom. Prema njegovom mišljenju, ta promjena granice treba ići preko UN-a i uz suglasnost Srbije koja bi dobila područja istočne Bosne kao kompenzaciju. Owen je rekao da se o tome moraju dogovoriti same zemlje u regiji i da Srbija mora uvjeriti Bosnu da prihvati razmatranje i njihovih međusobnih granica. Martina Schlesingera pitamo što on misli o takvim idejama. SCHLESINGER: Lord Owen ima dosta iskustava na terenu do kojih je došao kao posrednik za vrijeme rata u Bosni i neka od njih su zaista vrijedna. Ideje koji iznosi lord Owen dijeli ovdje i određeni broj akademika, recimo profesor Stokes i neki drugi koji su pisali studije o bivšoj Jugoslaviji. U članku koji je napisao prije godinu dana da cijela povijest Europe od 17. stoljeća do formiranja nacionalnih država svjedoči o tome da je dominantno iskustvo Starog kontinenta jednonacionalna država i prekrajanje granica europskih država u skladu s etničkim ključem. Ja sumnjam da bilo tko na Zapadu i u Americi ozbiljno razmatra takve prijedloge. Konačno, čak i kada bi na nekoj konferenciji i došlo do nekog dogovora između država, kako biste organizirali mirovnu misiju na terenu? Time bi se stvorilo više teškoća nego što bi se moglo riješiti. To bi također znatno produžilo naš angažman u regiji, a Bushova administracija o tome ne želi ni čuti. - Stvaranje etnički čistih država na prostoru bivše Jugoslavije, po mišljenju našeg sugovornika iz Moskve Artjoma Ulunjana, kreiralo bi opasnu atmosferu koja bi vodila totalnom prekrajanju postojećih granica u cijeloj regiji jugoistočne, čak i srednje Europe. ULUNJAN: Takvo prekrajanje granica bi dalo poticaja i znatno bi aktiviralo i druge nacionalne i nacionalističke pokrete - pomislite samo na grčku manjinu u Turskoj, nacionalne manjine u Rumunjskoj, Albaniji, Bugarskoj. Zato mislim da takvi planovi nisu primjenjivi na Balkanu s obzirom na njegovu povijest i tradiciju. Ulunjan ukazuje i na pogreške Zapada u operacijama koje je poduzimao na Balkanu u ime mira i progresa. ULUNJAN: Neka rješenja za države i regije građena su, ne na građanskim, već na etničkim temeljima, kao što je, na primjer, slučaj u daytonskoj Bosni. Martin Schlesinger ne vjeruje u špekulacije objavljene u srpskom i makedonskom tisku da se priprema nova konferencija tipa Berlinskog kongresa o prekrajanju granica po etničkim kriterijima i da su se o tome u Washingtonu već vodili razgovori. SLETZINGER: Sadašnja administracija je poznata po tome što želi manji angažman na Balkanu, a ne veći. Čak i kad bi uspjela neka nova berlinska konferencija, i ako bi dugoročno možda značila umanjeni američki angažman u regiji, kratkoročno bi svakako tražila da Bush dodatno produbi angažman svojih snaga u regiji, a to nije ono što on želi. Neko etničko prekrajanje državnih teritorija na Balkanu označilo bi kraj Daytonskog sporazuma. I tko bi uopće od međunarodnih igrača preuzeo odgovornost, inicijativu i vodstvo oko ideje podjele Bosne nakon svega što se zbilo? Uz mnoge druge teškoće koje bi ovakva podjela donijela, dobili biste i izoliranu muslimansku državu usred Europe. Jednostavno ne vjerujem da će se u bliskoj budućnosti tako nešto dogoditi. Bez obzira koliko je težak put do multietničkih zajednica na Balkanu, naši sugovornici su suglasni o tome da je to jedini put jer svaka ideja stvaranja etnički čistih država - čak i pod uvjetom da je ostvariva - bila bi uvod u permanentni rat i nestabilnost. (RFE)