NEW YORK TIMES 28. III. MAKEDONIJA - NEPRAVDA I PREMA ALBANCIMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 28. III. 2001. Političko mirotvorstvo na Balkanu "Bushova administracija pojasnila je svoju želju za što skorijim povlačenjem američkih mirotvornih postrojbi s Balkana. I to je razumljiv cilj. No ne može biti ostvaren sve dok u regiji ne bude uspostavljena dovoljna razina stabilnosti, što će, pak, omogućiti odlazak inozemnih vojnih snaga bez rizika rapidnog obnavljanja oružanog sukoba. Nedavni upadi naoružanih albanskih gerilaca u Makedoniju i južnu Srbiju pokazuju u kojoj je mjeri vojno stanje i dalje nestabilno. Gerilci nastoje iskoristiti najrazličitije pritužbe koje su se gomilale tijekom posljednjih deset godina za vrijeme raspada stare Jugoslavije i represivne diktature Slobodana Miloševića. Nedavni sukobi gerilaca i makedonske vojske oslabili su a albanske snage potisnute nazad u planinsko područje oko Tetova, najvećeg makedonskog grada. No ako političke, gospodarske i društvene nejednakosti na teritoriju bivše Jugoslavije ne budu riješene na učinkovit način, vjerojatno je da će doći do daljnjeg krvoprolića. Ovo će, pak, zasigurno povećati pritisak na NATO da odigra snažniju ulogu u održavanju mira i reda u regiji, što je upravo stanje koje Bijela Kuća želi izbjeći. Specifična rješenja koja su potrebna za Makedoniju, južnu Srbiju i Kosovo različita su. No u svim područjima, zapadne vlade trebaju blisko surađivati s umjerenim albanskim čelnicima koji odbijaju nasilje i potiču interese svoje zajednice političkim sredstvima. Glavni tajnik NATO-a, Lord Robertson, kao i europski čelni diplomat, Javier Solana, izrazili su potporu ovom pristupu tijekom svoga posjeta Makedoniji početkom ovog tjedna. Albanskom stanovništvu u Makedoniji nikada nije bila nametnuta nasilna represija a nisu bili lišeni ni prava glasa, što je sve Milošević bio nametnuo kosovskim Albancima kao i onima u južnoj Srbiji. Makedonija jest multietnička demokracija, ali je krhka. Iako albanska stranka sudjeluje u vladajućoj koaliciji, mnogi Albanci osjećaju da se s njima postupa nepravedno. Žele jednaki ustavni status i za Slavene i za Albance, manje centraliziranu vladu, službeni status za albanski jezik kao i međunarodno nadgledanje slijedećeg popisa stanovništva. Makedonska bi vlada trebala poduprijeti te prijedloge. Na Kosovu, najhitnija od svega jest izgradnja novih struktura samouprave koja bi zamijenila svrgnutu srbijansku administraciju. Prošle su godine održani uspješni lokalni izbori. Sada administrator UN-a, Hans Haekkerup, treba održati izbore u čitavoj pokrajini. To bi, pak, umjerenim albanskim strankama omogućilo da ojačaju svoju moć i utjecaj na štetu naoružanih ekstremista. U južnoj Srbiji, Albancima su tijekom Miloševićeve ere bila uskraćena osnovna politička prava. Nova srbijanska demokratska vlada mora ponovno zadobiti njihovo povjerenje suradnjom s izabranim lokalnim albanskim dužnosnicima i uvođenjem više Albanaca u policiju i vojne snage. Beograd se mora pobrinuti i za to da Jugoslavenski vojni zapovjednici koji su sudjelovali u represiji Kosova ne budu poslani u područja u kojima žive prvenstveno Albanci. Poboljšanje političkih i gospodarskih prilika na Balkanu potrajat će neko vrijeme, kao što je to pokazao spori napredak u Bosni. Tijekom nadolazećih mjeseci, mirotvorci NATO-a na Kosovu mogu pomoći održati stabilnost poboljšavajući sigurnost granica. Političko uređenje prema kojem bi Albanci više sudjelovali na svim razinama političkog sustava, u sva tri područja, smanjilo bi potencijal za nasilje i ubrzalo dovršavanje misije NATO-a", stoji u uvodniku lista.