IHT 27. III. V.SUROI: MOGLA BI BITI I PODJELA MAKEDINIJE?

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 27. III. 2001. Obnavljanje etničke reforme raspršilo bi makedonski sukob "Rat je katalizator promjene. Problem nije zreo da zadobije međunarodnu pozornost sve dok se ne pojavi nasilje, a najnovije nasilje u Makedoniji u tom smislu, nije različito od sheme dezintegracije bivše Jugoslavije tijekom posljednjih deset godina. Albanski gerilci koji su započeli najnoviji krug nasilja u Makedoniji privlače pozornost na svoje političke zahtjeve nadajući se da će povećavajući rizik, prijeteći da će uništiti stabilnost krhke, multietničke države, međunarodna pozornost konačno biti usmjerena na njih. Gerilci u Makedoniji koriste taktiku koja je bila uspješna u Preševskoj dolini, duž granice s obližnjom Srbijom. Preševski Albanci, ostavljeni na milost i nemilost nereformirane srbijanske policije i vojske, odlučili su u ruke uzeti oružje i koristiti Kosovo kao logističku bazu. Preševske pritužbe iznenada su postale predmet međunarodno posredovanih pregovora. Kosovo je logistička baza i gerilaca u Makedoniji. No ovo stanje je daleko od one u kojoj bi Kosovo izvozilo pobunjenike u Makedoniju, što je optužba makedonske vlade. Ono što gerilci sada zahtijevaju, ustavnu reformu Makedonije, zahtijevaju i albanske političke stranke posljednjih deset godina. Nije, s druge strane, istina ni to, kao što to smatraju gerilci, da je pobuna potrebna kako bi represiji Makedonije nad Albancima došao kraj. Stalna evolucija usmjerena prema cilju- etničkim pravima- odvija se u novoj, demokratskoj Makedoniji, i iako nejednakosti postoje, Albanci u Makedoniji, koji čak sudjeluju u koalicijskoj vladi u posljednjih deset godina, u boljem su položaju od Albanaca koji su trpjeli represiju jugoslavenskog predsjednika Miloševića. Unatoč svemu, pobuna je u tijeku i niti jedan rezultat oružane borbe nije povoljan niti za Makedoniju ni za mir u regiji. Pokušaj slabih vladinih snaga da uguše ovu pobunu potaknut će samo njeno širenje. Snage NATO-a, na drugoj strani kosovske granice, nemaju misiju u Makedoniji, i nije vjerojatno da će zemlje članice NATO-a, posebice SAD, željeti intervenirati u Makedoniji. Pobunjenici, pak, mogu činiti upravo ono što čine sada, privlačiti pozornost: nisu dovoljno snažni za sukob prsa u prsa. No vrijeme neće pomoći ako sadašnji trend opstane. Makedonci i Albanci sve će više biti skloni da na sadašnji sukob gledaju kao na onaj u kojem moraju štititi svoju etničku pripadnost. A sukob će hraniti sam sebe, do točke u kojoj ostaje samo jedno rješenje- teritorijalna podjela Makedonaca i Albanaca. Makedonija je sve do sada izbjegla rat, zahvaljujući međuetničkom sporazumu, politici demokratske evolucije i strateške međunarodne potpore. Upravo ova tri čimbenika, ne slaba vojska i policija, očuvali su makedonski teritorijalni integritet. No Makedonija ne može zadržati taj integritet osim u slučaju da iste čimbenike koristi u novim uvjetima. Prvo, važno je krenuti putem novog međuetničkog sporazuma. Izborna demokracija pokazala je važnu evoluciju u Makedoniji, no nije izbrisala učinke činjenice da većina glasova jedne etničke skupine nadglasava bilo kakvu inicijativu etničke manjine. Potreban je novi konsenzus, koji bi nastao za ustavnim okruglim stolom za kojim Albance ne bi nadglasali Makedonci. Ovaj bi sporazum trebao zadovoljiti potrebu makedonskih Slavena- da osjećaju kako je Makedonija njihova zemlja- država, kao i potrebe Albanaca da imaju jednaka prava, prema ustavu. A sporazum bi trebao prihvatiti čitav spektar relevantnih političkih stranaka u Makedoniji, uključujući nove, koje bi mogle predstavljati albanske pobunjenike. Makedoniji istječe vrijeme. Ako sada uslijede pregovori, pregovarat će se o reformi. Ako do reforme dođe kasnije, pregovarat će se o zemljovidima koji će podijeliti narod. Nakon deset krvavih godina u bivšoj Jugoslaviji, lekcija za Makedoniju i svijet ne može biti jasnija: neizbježno krvoproliće u Makedoniji može biti zaustavljeno samo što bržim djelovanjem", piše Veton Suroi, istaknuti kosovski Albanac i pristalica umjerene politike, izdavač Koha Ditorea.