IHT 22. III. AMERIKA NIJE ZAINTERESIRANA ZA NOVU BALKANSKU KRIZU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 22. III. 2001. Još jedna balkanska kriza "Krhka nacija na Balkanu još se jednom našla na rubu pravog etničkog rata. Još jednom SAD pokušava izbjeći uključenost. Tamo smo već bili. Prva Bushova administracija 1991. godine izvukla se iz raspada Jugoslavije. Clintonova administracija 1993. godine Bosnu je smatrala problemom koji bi mogli riješiti Europljani. Godine 1998. administracija je izbjegla reagirati na krvavu srbijansku kampanju protiv kosovskih Albanaca. U svakom od tih slučajeva, neaktivnost SAD-a pomogla je razbuktavanju rata koji je na kraju, nakon mjeseci ili godina krvoprolića, zahtijevao američku intervenciju na mnogo većoj razini nego što bi to možda bilo potrebno u slučaju da je kriza zaustavljena na početku. Sada je Bushova administracija izložena riziku da još jednom napravi istu pogrješku u Makedoniji. Kao što to ističu dužnosnici administracije, Makedonija je različita od Srbije i Kosova. Njom vlada demokratska vlada koja je do sada bila pouzdani saveznik Zapada a albanska manjina ima predstavnike u Parlamentu. No povodi su isti: naoružana skupina, ovoga puta sastavljena od Albanaca, objavila je etnički rat većini, u ovom slučaju makedonskim Slavenima. Vlada se odupire, izlažući se riziku polariziranja zemlje pod prijetnjom šireg rata. Borbe bi se lako mogle proširiti na susjedna područja Kosova i Srbije u kojima žive Albanci, uključujući i sektor kojim sada ophode američki vojnici. Makedonska vlada od Zapada traži pomoć. Albanski gerilci, koji SAD smatraju nekom vrstom zaštitnice, također čekaju na reakciju. No osim nekoliko javnih izjava i diplomatskih kontakata na nižoj razini, Bushova administracija nije učinila mnogo osim što je osigurala to da američki vojnici ne budu uvučeni u borbe. Kao i tijekom proteklih balkanskih kriza, administracija se, izgleda, nada da će drugi, Europljani ili čak i Srbi, sami riješiti problem. (...) Američki dužnosnici tvrde kako je njihov cilj pomoći makedonskoj vladi tako da se sama može nositi s pobunjenicima. No toj strategiji nedostaje političke sile koju bi, direktnom intervencijom, mogli ostvariti viši dužnosnici administracije, državni tajnik Colin Powell i ministar obrane Donald Rusmfeld npr. S obzirom na činjenicu da je povela rat s ciljem zaštite kosovskih Albanaca, Amerika ima jedinstven utjecaj i na umjerene i na militantne albanske čelnike u tom području, utjecaj koji nemaju ni makedonske ni europske vlade. Američki vojnici na Kosovu bolje su pripremljeni i na zaustavljanje pobunjenika nego slaba makedonska policija i vojska. Administracija Georgea W. Busha došla je na vlast u nadi da će povući američke vojnike iz Bosne i s Kosova; Bush je često govorio o ograničavanju američke uključenosti u takvim krizama. No lekcije iz prošlog desetljeća su jasne. Stabilnost jugoistočne Europe važan je interes SAD-a, a pokušavajući postići ga nema zamjene za direktnu američku uključenost. Dvije prethodne američke administracije naučile su te lekcije na težak način. Bushova administracija ne bi trebala biti treća", stoji u uvodniku Washington Posta a prenosi list.