AUT-HR-BA-samoodređenje-Politika AUSTR. DER STANDARD 9. III. SAMOODREĐENJE TREBA ZABRANITI!? AUSTRIJADER STANDARD9. III. 2001. Piromane treba spriječitiEuropa ne smije samo promatrati skrštenih ruku kako na Balkanu u ime prava na
samoodređenje ponovno pobjeđuju ludilo, separatizam i terorizam, piše Hannes Swoboda. Na Balkanu se opet mnoge strane igraju vatrom. Jedva da se počelo vjerovati da se padom Miloševića dogodila pozitivna promjena, mnogi piromani počeli su ponovno potpaljivati. Političko čelništvo Crne Gore, koje je dobilo potporu zahvaljujući svome ponašanju pri raspadu Jugoslavije - naime, nije bilo uz Miloševića - sada pokušava to obećanje o potpori iskoristiti za svoje svrhe. Želja za odcjepljenjem od Srbije, s obzirom na bivše odnose, potpuno je shvatljiva. Odvajanje od države i vlade za vrijeme kompliciranog procesa demokratizacije, baš i nije znak velike solidarnosti. Pravo na samoodređenje na Balkanu kao da opravdava svaki dezintegracijski korak. Oni bi se trebali već jednom pitati nije li takav stav samo druga strana medalje etničkog čišćenja, koje je provodio Miloševićev režim, što je i pokrenulo kosovski rat. Jer,
AUSTRIJA
DER STANDARD
9. III. 2001.
Piromane treba spriječiti
Europa ne smije samo promatrati skrštenih ruku kako na Balkanu u ime
prava na samoodređenje ponovno pobjeđuju ludilo, separatizam i
terorizam, piše Hannes Swoboda.
Na Balkanu se opet mnoge strane igraju vatrom. Jedva da se počelo
vjerovati da se padom Miloševića dogodila pozitivna promjena,
mnogi piromani počeli su ponovno potpaljivati.
Političko čelništvo Crne Gore, koje je dobilo potporu zahvaljujući
svome ponašanju pri raspadu Jugoslavije - naime, nije bilo uz
Miloševića - sada pokušava to obećanje o potpori iskoristiti za
svoje svrhe. Želja za odcjepljenjem od Srbije, s obzirom na bivše
odnose, potpuno je shvatljiva. Odvajanje od države i vlade za
vrijeme kompliciranog procesa demokratizacije, baš i nije znak
velike solidarnosti.
Pravo na samoodređenje na Balkanu kao da opravdava svaki
dezintegracijski korak. Oni bi se trebali već jednom pitati nije li
takav stav samo druga strana medalje etničkog čišćenja, koje je
provodio Miloševićev režim, što je i pokrenulo kosovski rat. Jer,
ovo što se sada događa na Balkanu za cilj ima upravo to - naime,
stvaranje etnički čistih, nacionalističkih država. Takav
pretjerani nacionalizam često služi upravo kao opravdavanje
zločina i mutnih poslova pripadnika bivšeg državnog vrha -
nacionalizam, korupcija i međunarodni kriminal u pravilu idu ruku
pod ruku. U tome se pripadnici različitih ekstremnih nacionalizama
iznenada izvrsno slažu!
Takav načelni stav može se primijetiti i među albanskim
nacionalistima, i to ponajprije kod onih koji posežu za
terorističkim sredstvima. Revolucija u Srbiji, i doista ozbiljne
namjere i planovi nove vlade u Beogradu - da pravedno omoguće
suživot stanovnika južne Srbije - ekstremistima su zapravo trn u
oku. Oni žele etnički čisto Kosovo. A samo to bi za neke od njih bila
samo etapa na putu u ujedinjenu veliku Albaniju. Atentate u
Makedoniji treba shvatiti u tom smislu.
Makedonija je za vrijeme rata na Kosovu primila veliki broj
izbjeglica. Vlada se posebno trudi pružiti potporu jakoj albanskoj
manjini, a za takav kooperativni stav ta bi država sada trebala biti
kažnjena.
No time ne završavaju nemiri na Balkanu. Ekstremističke vođi Hrvata
u bošnjačko-hrvatskom dijelu Bosne, više očito ne mogu podnijeti
"sramotu" što u jednoj državi žive s pripadnicima druge vjere.
To su oni isti Hrvati koji tužbu protiv njihovih nacionalnih heroja
od strane Haaškog tribunala i suradnju s hrvatskom vladom u Zagrebu
smatraju nacionalnom sramotom. I tu se nacionalizam okrenuo protiv
onih stranaka koje su iz izbora izašle ojačane, a koje iz ugla
etničke podjele pokušavaju riješiti probleme.
Etničko ludilo, separatizam i terorizam na Balkanu ponovno vode
glavnu riječ. Europa tu mora pokazati jasan stav. Pravo na
samoodređenje ne smije, nakon prevladavanja rata i diktature,
postati izvor novog krvoprolića. Promjena granica na Balkanu smije
se dogoditi samo dogovorom, te se mora promatrati u regionalnom
kontekstu.
No nisu Srbi jedini "piromani" na Balkanu. Onima, koji trenutačno
daju oduška svojim piromanskim sklonostima, treba oduzeti šibice.
Jednoznačni stavovi Zapada i prije svega Europe, kao i preventivna
koherentna vanjska i sigurnosna politika, koja obuhvaća i civilnu i
vojnu komponentu, sve su to preduvjeti koje treba zadovoljiti.
U posljednje sam vrijeme imao priliku razgovarati s predstavnicima
nove generacije balkanskih političara. Oni svi su, neovisno o
političkoj i nacionalnoj pozadini, objavili čvrstu volju za
postizanjem stabilnosti i tolerancije. No pri tome im je potrebna
naša pomoć. S onim "naša" misli se na Zapad, Europsku uniju, ali
prije svega i na Austriju. Jer, Austrija bi bila među prvima koja bi
osjetila posljedice novog požara na Balkanu. Pri tome moramo sve
učiniti kako bi obeshrabrili piromane, a u krajnjem slučaju ih i
spriječiti da ponovno izazovu požar.