BELGIJA-LE SOIR OD 21.2.01.CRNA GORA-SRBIJA

BELGIJA LE SOIR 21. II. 2001. Crna Gora tumači svoj san o neovisnosti "Dokle je došla Crna Gora? 'Malena' pobunjena republika, koju su zapadni diplomati mazili kako bi bila protuteža Slobodanu Miloševiću, otišla je s proscenija nakon demokratskih promjena u Beogradu. No ona i dalje uporno nastavlja svoj vrlo dugi hod ka neovisnosti: u utorak su u Podgorici zastupnici utvrdili nadnevak održavanja općih izbora, 22. IV. I tako otvorili mogućnost za provedbu referenduma o samoodređenju kojega je organizaciju na sebe preuzeo mladi predsjednik, reformist Milo Đukanović, zacijelo koncem lipnja, kao nastavak parlamentarnih izbora. Premda se prema zadnjem istraživanju za neovisnost očitovala većina građana, 58,4 posto, to pitanje u crnogorskom društvu još uvijek potiče strasti i prepirke. Glavna oporbena stranka sudjeluje u saveznoj vladi i traži jamstva - kvalificiranu većinu - prije bilo kakve konačne odluke. Pragmatičar i sklon nagodbi, srbijanski premijer Zoran Đinđić zalaže se za 'mek' savez dviju suverenih država kojima bi zajednički bili tek vanjska politika, nacionalna obrana i novac. No sučeljava se s odlučnijim zahtjevima: jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica odbija bitnije promjene Ustava, a g. Đukanović na koncu odbacuje svaku ovisnost o saveznim ustanovama. Odlučnost crnogorskih vlasti zbunjuje - blago rečeno - međunarodnu zajednicu. Pritisci su sve češći - pa i kada je riječ o dodjeli izravne gospodarske pomoći - kako bi ih se potaknulo da budu strpljivije. Čak i ako se dogodi bez rata i bez nasilja, zadnji čin možebitnog raspada Jugoslavije neće proći bez buke i škrguta zuba. A, kada je posrijedi područna nestabilnost, diplomati imaju već dovoljno posla s krhkim mirom na Kosovu i pogibeljnim širenjem oružanih sukoba na jugu Srbije. Svjesni da njihova inicijativa izaziva nelagodu u zapadnim vladama, crnogorski su čelnici udvostručili napore u odnosima s javnošću. Sam g. Đukanović doći će u sljedeći ponedjeljak u Bruxelles, kako bi sudjelovao na skupu posvećenom budućnosti njegove zemlje. Za razliku od suzdržanosti koja je i dalje prisutna u Beogradu, vlada pokazuje veliku spremnost za suradnju s haškim sudom. U to se prošlog tjedna u Podgorici mogla uvjeriti i glavna tužiteljica Carla del Ponte. Prema jugoslavenskom radiju B-92, ona je čak svojim domaćinima predala uhidbene naloge za trojicu crnogorskih časnika koji su 1991. sudjelovali u bombardiranju hrvatskog grada Dubrovnika. A za Zapad je suradnja s ICTY-jem siguran pokazatelj političkih promjena na Balkanu", piše Edouard van Velthem.