SENSE-9.3. FRANCUSKI STRUČNJAK PROTIV HRVATSKE AUTONOMIJE

BELGIJA SENSE 9. III. 2001. Balkan riznica nove nestabilnosti "Hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini i albanski ekstremisti na Kosovu ugrožavaju danas mirovni proces na Balkanu," ocjenjuje Hans Stark iz Francuskog instituta za međunarodne odnose u Parizu. "Daytonski sporazum je mrtav, i proces cjelokupnog uređenja Bosne i Hercegovine bi trebalo obnoviti," rekao je u debati o stanju na jugoistoku Europe Hans Stark, stručnjak za Balkan iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI). Rizik nove destabilizacije u cijeloj regiji je, po mišljenju ovog politologa, realan. "Danas je aktivnost hrvatskih nacionalista u Bosni i Hercegovini i albanskih ekstremista na Kosovu pogubna za mirovni proces na Balkanu," kaže Stark. S tim u vezi on podsjeća da je međunarodna zajednica bila dva puta prisiljena vojno intervenirati u bivšoj Jugoslaviji. "Prvi put 1995., kad je bombardiranjem vojnih ciljeva srpskih snaga oko Sarajeva okončala četverogodišnji rat u Bosni i Hercegovini, omogućila sklapanje mirovnog sporazuma u Daytonu, ali i sada, više od pet godina kasnije, 20.000 njenih vojnika mora biti prisutno u toj zemlji". "Ponovno je morala intervenirati 1999. da bi prisilila srpske vojne, policijske i dobrovoljačke snage da se povuku s Kosova, koje je od tada de facto pod protektoratom UN-a i kontrolom 44.000 vojnika NATO," kaže ovaj analitičar Francuskog instituta za međunarodne odnose. I pored tako impresivne vojne nazočnosti, po njegovom mišljenju međunarodna zajednica još nije osigurala mir u regiju. Štoviše, kako se gdje približi trajnijem miru i stabilizaciji, nacionalisti, koji vide šansu za svoje agresivne namjere samo u destabilizaciji i sukobima, krenu u akciju, smatra on. "Danas to, kao po dogovoru, čine hrvatski nacionalisti u Bosni i Hercegovini i albanski ekstremisti s Kosova. Prvi proglašavanjem neostvarivih autonomija, drugi gerilskim upadima u Makedoniju. Iako su im forme različite, te akcije su u biti iste: njihov cilj je permanentna destabilizacija. Hrvati u Bosni i Hercegovini su potpuno ravnopravni u svim domenama vlasti, ali hrvatski nacionalisti, čiji cilj je separacija, tu ravnopravnost osjećaju kao najveću opasnost i bojkotiraju je na sve mogućne načine. Albanci u Makedoniji su također razmjerno zastupljeni u vladi, ali to ne ide na ruku zagovornicima 'velike Albanije'. Zato ubacuju gerilce u tu zemlju, svjesni da je ona veoma osjetljiva na svaku destabilizaciju". Hans Stark smatra da međunarodna zajednica i sada reagira sporo i neodlučno. "Nitko ne želi otvoriti Pandorinu kutiju u Bosni i ponovo postaviti pitanje Daytona, iz straha da se ne pogorša i onako loša situacija na terenu. Međutim, istinska opasnost za Bosnu i Hercegovinu su samo nacionalisti, koji i održavaju napetu situaciju na terenu," kaže Hans Stark. On smatra da postoji izvjesna analogija sa situacijom na Kosovu i u Makedoniji. Samo u sukobima, a ne u pregovorima, albanski nacionalisti vide šansu za ostvarenje svojih ciljeva, a to je 'velika Albanija'. Ne obaziru se na to da je težnja ka tom cilju, koji podrazumijeva mnoge promjene granica, katastrofa za cijelu regiju. Međutim, i raspoređivanje snaga SR Jugoslavije u dijelu tampon zone imat će za posljedicu burne reakcije među kosovskim Albancima, a možda i eskalaciju terorističkih akcija. "U ovoj regiji još smo veoma daleko od stabilizacije," kaže Hans Stark, stručnjak za Balkan Francuskog instituta za međunarodne odnose.