BL-US-RU-interview-Organizacije/savezi-Obrana-Vlada-Diplomacija belgija-le soir 21.11.02. boniface: ulazak je stavr dogovora sa sad-om BELGIJALE SOIR21.XI.2002.'Veći utjecaj Amerike'S Pascalom Bonifaceom, osnivačem i direktorom
pariškog Instituta za međunarodna i strateška istraživanja razgovarao je Philippe Regnier: " - Koji je razlog proširenja i zašto ono uključuje baš te zemlje?= Mnoge zemlje to odavno traže. Rumunjska i Bugarska osigurale su si ulazak prihvativši američke zahtjeve (op.ur: Rumunjska je zaključila bilateralni ugovor sa Sjedinjenim Državama o neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenome sudu). Slovenija je odavno spremna. Slovačka je mogla podnijeti zahtjev nakon promjene vlade (op.ur: zadržavši u oporbi ultranacionalista Mečijara). Baltičke su zemlje (Litva, Estonija, Letonija) to mogle učiniti zahvaljujući ugovoru između NATO-a i Rusije iz svibnja 2002: nema više ruskog veta na ulazak tih zemalja. Sve zemlje nekadašnje članice Varšavskog sporazuma, pa i Sovjetskog Saveza već dulje vrijeme uporno traže da ih se primi. Rat na Kosovu i 11.IX. donekle su promijenili prilike.- Kako?
BELGIJA
LE SOIR
21.XI.2002.
'Veći utjecaj Amerike'
S Pascalom Bonifaceom, osnivačem i direktorom pariškog Instituta
za međunarodna i strateška istraživanja razgovarao je Philippe
Regnier: " - Koji je razlog proširenja i zašto ono uključuje baš te
zemlje?
= Mnoge zemlje to odavno traže. Rumunjska i Bugarska osigurale su si
ulazak prihvativši američke zahtjeve (op.ur: Rumunjska je
zaključila bilateralni ugovor sa Sjedinjenim Državama o
neizručenju američkih državljana Međunarodnom kaznenome sudu).
Slovenija je odavno spremna. Slovačka je mogla podnijeti zahtjev
nakon promjene vlade (op.ur: zadržavši u oporbi ultranacionalista
Mečijara). Baltičke su zemlje (Litva, Estonija, Letonija) to mogle
učiniti zahvaljujući ugovoru između NATO-a i Rusije iz svibnja
2002: nema više ruskog veta na ulazak tih zemalja. Sve zemlje
nekadašnje članice Varšavskog sporazuma, pa i Sovjetskog Saveza
već dulje vrijeme uporno traže da ih se primi. Rat na Kosovu i 11.IX.
donekle su promijenili prilike.
- Kako?
= SAD je u nevjerojatnom položaju. Više ne koristi toliko NATO kao
strateško oružje, vidjeli smo to u afganistanskom ratu: premda su
se europske zemlje pozvale na članak 5 NATO-a (op.ur: koji jamči
posredovanje saveznika ako je napadnuta neka članica
organizacije), SAD je odbacio prijedloge koji su bili izneseni na
NATO-ovoj multilateralnoj razini. No istodobno ima potrebu da
proširi političku koaliciju kakva je NATO. SAD ima potrebu da
pokaže kako je još uvijek privlačan, kako privlači saveznike.
- Tko je danas neprijatelj?
= Više nema sovjetskog neprijatelja: pače, NATO je zaključio
partnerstvo s Rusijom. Neprijatelj su zapravo nesigurnost i
nestabilnost. Vodi se sve žešća raspra o terorizmu, novoj
prijetnji. No NATO mora, i to je glavno proturječje, povesti računa
o toj prijetnji, a da ne bude iskorišten u ratu protiv terorizma. Uz
to, terorizam je jako velik izazov, ali NATO sigurno nije prikladno
mjesto za borbu protiv terorizma jer treba primijeniti i politička
rješenja.
- U uvodu knjige 'Strateška godina 2003.', kažete da je NATO-ova
objava rata terorizmu način da opravda svoje postojanje...
= Da, jer postoji proturječje između nekih odluka kao što je osnutak
snaga za brzo djelovanje i činjenice da se zaobilazi NATO-ov
multilateralni okvir kada se treba provesti konkretna vojna
operacija. Francusku su uvijek smatrali pomalo tvrdoglavom
učenicom u atlantskom razredu, no danas se čini da je SAD manje
integriran u NATO od Francuske!
- Ipak, NATO predvode Sjedinjene Države...
= Očito je da SAD ima utjecaj u NATO-u koji je veći od utjecaja bilo
koje druge zemlje. To nije pravi savez u kojemu devetnaestorica
članova imaju jednaka prava... No unatoč takvoj prevlasti, to je
multilateralni savez i druge zemlje imaju pravo glasa. No
proširenje NATO-a omogućit će SAD-u da učvrsti svoju većinu, budući
da su novi pristupnici puno bliži Amerikancima nego Europljanima.
- Toliko da će saveznike pridobiti za načelo Bushove uprave o
'preventivnim ratovima protiv terorizma i lupeških država',
umjesto načela 'zajedničke obrane'?
= Rat protiv terorizma, da, ali preventivni rat je luda zamisao o
zakonitoj preventivnoj obrani koju ni Francuska ni Njemačka ni
Belgija ni mnoge druge europske zemlje nikada neće prihvatiti.
(...)"