FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

RU-RIA-NOVOSTI-PAX AMERICANA

RU-US-hegemonija-Glasila/mediji-Politika ru-ria-novosti-pax americana RUSIJARIA NOVOSTI21. X. 2002.Pax Americana O opasnosti od namjere Amerike da čini "što ona želi" više nego uvjerljivo svjedoče događaji na Balkanu. Težeći, da svim sredstvima uklone s jugoslavenske političke scene Slobodana Miloševića - zakonitog šefa suverene države, SAD su bez sankcioniranja UN, pod izgovorom takozvane "humanitarne intervencije" inicirale vojnu akciju NATO-a protiv Beograda. Washington je postigao svoje - Milošević se našao u zatvoru u Haagu, a Amerikanci sada grade na Kosovu već treću vojnu bazu, zaključuje komentator Ria Novosti. U sljedećim danima na razmatranje VS UN-a trebala bi biti prezentirana konačna verzija nacrta rezolucije o Iraku, koju su usuglasile članice Vijeća sigurnosti. Nakon višednevnih debata iza zatvorenih vrata, koju je vodilo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta (Rusija, SAD, Kina, Francuska i Velika Britanija), Amerikanci su pristali da iz svog nacrta rezolucije o Iraku, predloženog Vijeću sigurnosti, isključe odrednicu "o automatskoj primjeni sile" protiv Bagdada. Sjedinjene Države bile
RUSIJA RIA NOVOSTI 21. X. 2002. Pax Americana O opasnosti od namjere Amerike da čini "što ona želi" više nego uvjerljivo svjedoče događaji na Balkanu. Težeći, da svim sredstvima uklone s jugoslavenske političke scene Slobodana Miloševića - zakonitog šefa suverene države, SAD su bez sankcioniranja UN, pod izgovorom takozvane "humanitarne intervencije" inicirale vojnu akciju NATO-a protiv Beograda. Washington je postigao svoje - Milošević se našao u zatvoru u Haagu, a Amerikanci sada grade na Kosovu već treću vojnu bazu, zaključuje komentator Ria Novosti. U sljedećim danima na razmatranje VS UN-a trebala bi biti prezentirana konačna verzija nacrta rezolucije o Iraku, koju su usuglasile članice Vijeća sigurnosti. Nakon višednevnih debata iza zatvorenih vrata, koju je vodilo pet stalnih članica Vijeća sigurnosti s pravom veta (Rusija, SAD, Kina, Francuska i Velika Britanija), Amerikanci su pristali da iz svog nacrta rezolucije o Iraku, predloženog Vijeću sigurnosti, isključe odrednicu "o automatskoj primjeni sile" protiv Bagdada. Sjedinjene Države bile su prisiljene pristati na taj korak nakon što su protiv prvobitnog nacrta rezolucije, koji su one predložile, žestoko istupile delegacije 70 država iz Azije, Latinske Amerike, Afrike i bliskoistočne regije. Po mišljenju mnogih međunarodnih promatrača, za osnovu rezolucije najvjerojatnije će se uzeti prijedlog Francuske, koji isključuje bezuvjetnu primjenu sile protiv Iraka i dovodi u zavisnost početak operacije od rezultata rada međunarodnih inspektora u Iraku. Međutim, da li sadašnje povlačenje Sjedinjenih Država u UN znaci da će one odustati i od nanošenja udara po Bagdadu? Najvjerojatnije, ne. U svakom slučaju, državni tajnik SAD Colin Powell već je izjavio, da Sjedinjenim Državama nisu potrebne nikakve dodatne dozvole i one su spremne djelovati u okvirima ovlaštenja koje je predsjednik Bush dobio od oba doma Kongresa. A zasada Amerikanci planski povećavaju svoje snage u regiji Perzijskog zaljeva, pripremaju locirane ovdje svoje baze za razmještanje dodatnih desetina tisuća vojnika. Osim toga, do početka naredne godine Washington namjerava dislocirati u regiji Zaljeva šest grupa nosača zrakoplova svojih vojno-pomorskih snaga, koji će raspolagati s 250 zrakoplova i 2 tisuće krstarećih raketa "Tomahawk". Sadašnja žestoka konfrontacija u UN između SAD i velike većine država koje ulaze u sastav ove organizacije teško se može kvalificirati kao slučajna. I nije stvar samo u Iraku. Razlozi za takvu konfrontaciju su kudikamo širi i imaju globalni i principijelni karakter. Radi se o odsustvu želje svjetske zajednice da se i dalje miri s rastućim pretenzijama Amerike na uspostavljanje svoje svjetske dominacije, na pravo da samostalno određuje pravila igre na međunarodnoj sceni, odnosno, da gradi svjetski poredak po modelu "Pax Americana". (...) O opasnosti od namjere Amerike da čini "što ona želi" više nego uvjerljivo svjedoče događaji na Balkanu. Težeći, da svim sredstvima uklone s jugoslavenske političke scene Slobodana Miloševića - zakonitog šefa suverene države, SAD su bez sankcioniranja UN, pod izgovorom takozvane "humanitarne intervencije" inicirale vojnu akciju NATO protiv Beograda. Washington je postigao svoje - Milošević se našao u zatvoru u Haagu, a Amerikanci sada grade na Kosovu već treću vojnu bazu. Nasamarena je ostala Europa, koja je na "poklon" od SAD dobila žarište albanskog nacionalizma i mostobran za albansku narkomafiju na Kosovu. Sada "spašeni" od Sjedinjenih Država "bijedni i ugnjetavani" Kosovari otvoreno izjavljuju o planovima za istupanje Kosova iz sastava Jugoslavije i stvaranju takozvane "Velike Albanije". Očigledno da će se u slučaju realizacije sličnih namjera Europa suočiti s potpunom destabilizacijom ne samo na Balkanu, nego i u čitavoj jugoistočnoj regiji kontinenta. Još katastrofalnije posljedice može imati realizacija američkih planova napada na Irak. Zato i ne čudi , što se protiv tih planova zalažu ne samo cjelokupni arapski svijet, nesvrstane zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike, Rusija, Kina i Indija, nego čak i najbliži zapadnoevropski partneri SAD, u prvom redu Njemačka i Francuska. Odlučno odbijanje Berlina i Pariza da podrže antiiračku avanturu Washingtona - to je nedvosmisleni signal rastućeg umora Europe od hegemonističkih težnji Sjedinjenih Država. Više nego jasno to je rekao predsjednik Francuske Jacques Chirac tijekom svog najnovijeg putovanja po zemljama Bliskog Istoka. Na konferenciji za tisak u Egiptu francuski predsjednik je otvoreno rekao, da Bliskom Istoku nije potreban još jedan rat, a njegovo izbjegavanje "u interesu je i regije, i morala, i onih predstava o svjetskom poretku po kojima je svako dostojan poštovanja svojih prava". Događaji posljednjih mjeseci prilično su očigledno pokazali, da Washington na svoj način interpretira neophodnost osiguranja međunarodne sigurnosti i borbe protiv terorizma. Izgleda da je George Bush već zaboravio svoje izjave nakon tragičnih događaja 11. rujna prošle godine o tome, da SAD namjeravaju djelovati u tim pravcima zajednički sa svim članicama svjetske zajednice, u koordinaciji sa VS UN i isključivo u okvirima međunarodnog prava. Sada, ako stvari nazovemo svojim imenom, SAD praktično pokušavaju iskoristiti borbu protiv međunarodnog terorizma kao argument za postizanje svojih geopolitičkih ciljeva. Upravo se to događa u slučaju s Irakom. Pri tom, izgleda, Washington ne zbunjuje očigledna činjenica, da će neizbježna posljedica napada SAD na Bagdad biti i rušenje antiterorističke koalicije. Očigledno je i to, da Amerika nije u stanju samostalno efikasno suprotstaviti se međunarodnom terorizmu. Isto kao ni drugim izazovima međunarodne sigurnosti - nadnacionalnom organiziranom kriminalu, širenju narkotika, švercu oružja, separatizmu i religioznom ekstremizmu. To praktično nije moguće bez sudjelovanja ne samo vodećih zapadnoevropskih država, već i Rusije, Kine, Indije i čitavog niza najrazvijenijih zemalja. Međutim, efikasna suradnja s njima moguća je samo u slučaju, ako Sjedinjene Države odustanu od svojih pretenzija na svjetsku hegemoniju i odustanu od vođenja iluzorne politike a la "Pax Americana".

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙