BBC-16.X. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 16. X. 2002. Tisak Izvješća o žrtvama bombaškoga napadaja na Baliju, ponajviše poginulim i nestalim Britancima, i danas pune stranice londonskih dnevnika. Svi listovi prenose Blairove riječi pred zastupnicima da je rat protiv terorizma podjednako važan kao i Drugi svjetski rat i da se mora i može voditi na dvije bojišnice - protiv Al-Kaide i protiv Iraka. Iako najnovije istraživanje javnog mnijenja, koje je naručio The Guardian, pokazuje da je, poslije napada na Baliju, potpora Britanaca ratu protiv Iraka skočila je sa 32 na 42 posto, taj list u uvodniku ocjenjuje da je potrebno žurno preispitivanje strategije u ratu protiv terorizma. Vrijeme je da priznamo, piše Guardian, da je od babaroge iz Bagdada daleko važniji islamski ekstremizam i da je arapsko-izraelski sukob glavni izvor napetosti između muslimanskoga i zapadnog svijeta. Vrijeme je da se suzbije ratoborni američki nacionalizam, koji udaljava Europu i ostale saveznike od Sjedinjenih Država i da prestane cinična manipulacija UN-a. Vrijeme je da se makar djelić golemoga američkog vojnog proračuna uporabi za gospodarski i politički oporavak osiromašenoga islamskog svijeta i da pokažemo istinsko poštovanje prema kulturama i tradicijama različitim od naših. Umjesto što naričemo nad posljedicama, treba da se uhvatimo u koštac s uzrocima terorizma. Ili da prekrižimo ruke i čekamo let sljedeća diskoteka u zrak, zaključuje Guardian. The Times ocjenjuje da bi bilo pogubno i dalje potpaljivati fitilj islamskog ekstremizma nekakvim preventivnim napadajem na Irak. Bomba na Baliju je, piše list, simptom protuzapadnih osjećaja, koje nije probudio Osama bin Laden, nego američka i britanska reakcija na njega, reakcija koja se sada nerazumno širi i na Sadama Huseina. Da nije bilo 11. rujna, Amerika ne bi prijetila Iraku ratom, niti bi Blair glumio njegova promotora. Dopustili smo Bin Ladenu da diktira igru i potisne u drugi plan mir, siromaštvo, trgovinu, ekologiju. Možda je objava rata protiv terorizma u Bin Ladenovo ime bila opravdana, pa i moralno, ali je sigurno bila glupa. Neograničena hegemonija jedne sile posljedično rađa takve gluposti, piše list. Financial Times bilježi da, dok se Washington trudi pridobiti potporu Francuske, Rusije i Kine za vojnu akciju protiv Iraka, nekoliko malih članica Vijeća sigurnosti polako, ali sigurno izbijaju u prvi plan. Iako rotirajuće članice Vijeća nemaju pravo veta, njihova snaga leži u broju. Konzultacije o nacrtu američke rezolucije pokazale su, piše list, da Pariz i Moskva možda ne će morati pribjeći vetu, jer Washington još nije prikupio potrebnih devet glasova "za" rezoluciju. Prijetnji vojnim napadom na Irak, navodno, se protive Irska, Kamerun, Sirija i Mauricijus. Ostale nestalne članice našle su se u neugodnom položaju, da možebitnom potporom američkom nacrtu, djeluju kao američki pijuni, čitamo u listu. (BBC)