AU 15. X. DS: MOSKOVSKI STRAH OD IRAČKOG SLUČAJA

AUSTRIJA DER STANDARD 15. X. 2002. Moskva strahuje za poslove s Irakom i za utjecaj kod Arapa "Ruskoj je privredi u ulozi partnera potreban i arapski svijet - uključujući Irak - i Sjedinjene Države. Moskva već tjednima balansira - naizgled se približava Washingtonu da bi potom ponovo odbila novu rezoluciju UN odnosno imenovala uvjete za njezino prihvaćanje odnosno - u najnovijem primjeru - izjavljivala da više ne isključuje mogućnost pristanka na nju. Vlada predsjednika Vladimira Putina u prvom je redu pragmatična. U pitanju Iraka taj je stav prošlog tjedna očitovao predsjednikov savjetnik Sergej Jastržembski: 'Uznemiruju nas naši privredni i financijski interesi'. Ruski proračun oslanja se s jedne strane na izvoz sirovina poput nafte i zemnog plina a s druge na trgovinu oružjem i atomskom energijom. Veći potresi na tom području mogli bi imati kobne posljedice za rusku privredu. To je - uz brigu za stabilnost na arapskom prostoru - najveća bojazan a time i najvažniji motiv zbog kojeg Rusija ne želi očiglednom potporom Sjedinjenim Državama narušiti tradicionalno dobre gospodarske odnose s arapskim svijetom, ponajprije s Irakom. Moskva ne inzistira na Sadamu Huseinu, Rusija želi i treba novac iz Iraka. Izuzmemo li nevraćenih osam milijardi dolara dugova iz sovjetskog razdoblja, ugroženi su unosni poslovi. Nije puki slučaj što Rusija ustraje na brzom odobravanju dolaska inspektora za oružje u Irak i na istodobnom ublažavanju embarga UN, koji je po riječima ruskog ministra vanjskih poslova Igora Ivanova dosada prouzročio ruskoj privredi gubitke u visini 30 milijardi dolara. Iraku je pak pomoć iz inozemstva potrebna kako bi ponovno otvorio svoja crpilišta nafte, treća po veličini u svijetu. Ruski koncerni odavno su kupili koncesiju za njihovu eksploataciju i spremni su sukladno planovima uložiti 11-znamenkaste svote. Irak je pak u posljednje vrijeme čak mamio Moskvu navodnim sklapanjem sporazuma o gospodarskoj suradnji čija bi vrijednost u sljedećih pet godina dosegnula 40 milijardi dolara. Rusija strahuje da bi u slučaju napada Sjedinjenih Država na Irak cijena nafte mogla osjetno pasti i time prouzročiti ogromne gubitke u prihodima ruske države. Moskva smatra da promjena režima koju je potaknuo Washington ugrožava u prvom redu njezinu sadašnju povlaštenu poziciju u Iraku - osim ako joj Washington ne zajamči da nakon svrgavanja Sadama Huseina neće biti potisnuta s tržišta. Prošlog je tjedna u Moskvi britanski premijer Tony Blair vrlo svjesno pokušao umiriti Ruse izjavom da valja voditi računa i o 'legitimnim gospodarskim interesima Rusije u Iraku'. Dogovor sa Sjedinjenim Državama preporučuje i nada da će Amerikanci ubuduće kupovati sve više nafte iz Rusije. Washington je nekoliko puta očitovao odgovarajuću političku volju - dosada je zapinjala samo realizacija u kojoj sudjeluju privatne tvrtke. Nakon Putinova dolaska na vlast Rusija je u svim međunarodnim pitanjima surađivala sa Zapadom ili pri kraju spora prigušivala svoje prosvjede. Neki promatrači prognoziraju da će tako biti i u pitanju Iraka. Uspije li pri tome sačuvati image u arapskom svijetu, Putin će uspješno dokončati još jedan bravurozni rizični manevar", zaključuje Eduard Steiner.