VB-THE GUARDIAN 16. IX. NAFTA I RAT

VELIKA BRITANIJA THE GUARDIAN 16. IX. 2002. Nafta i rat "Povijest nije uvijek pouzdani prorok budućnosti. Ipak, činjenica da je svakoj globalnoj recesiji u proteklih 30 godina prethodila kriza na Bliskom istoku a zatim porast cijena nafte ne tješi one koji brinu zbog gospodarskih posljedica rata protiv Iraka. To bi moglo objasniti zbog čega je Međunarodni monetarni fond, organizacija nesklona pretjerivanju, prošlog tjedna upozorila da zbacivanje Sadama Huseina s vlasti ne bi bio 'veoma zdravi razvoj situacije', koji bi mogao dovesti do panične prodaje dionica. Slika o 'strahu koji se hrani strahom' na svjetskoj burzi naglašava to da uništenje ne bi bilo ograničeno samo na Bliski istok. Iako je izjednačavati iračkog čelnika s Hitlerom možda politički korisno, isto ne vrijedi i za uspoređivanje stanja nakon Drugog svjetskog rata, kada je gospodarstvo SAD-a oživljeno, s bilo kakvim navodnim gospodarskim usponom koji bi Amerika mogla doživjeti ako bombardira Bagdad. Ovog puta, realnija je procjena ta da bi napad na Sadama prouzročio više problema nego bi ih riješio. Razlog je nafta, koja pokreće Ameriku. Za razliku od stajališta jastrebova, Irak poharan ratom - čak i Irak nakon Sadama, sklon Americi - neće odmah proizvesti milijune barela nafte, unatoč velikim rezervama u zemlji. Stoga nije vjerojatno da će cijena nafte pasti brzo, jedino će se smanjiti onaj dio cijene koji je povećan zbog rata, a koji je dio sadašnje cijene. (...) Stručnjaci smatraju da povećanje cijene nafte od 10 posto umanjuje rast u Americi i Europi za 0.2 posto. Bilo kakvo usporavanje rasta dogodilo bi se u razdoblju kada snaga najjačih gospodarstava slabi. Američki potrošači još uvijek troše na jeftine džipove i nekretnine, no tržište dionica u sve je većoj krizi. Amerika Georgea W. Busha privlači manje izravnog ulaganja iz inozemstva (...). Rezultat je taj da se zemlja iz gospodarskog čuda - desetljeće rasta od 3 posto godišnje-pretvara u fatamorganu. I dok se gospodarstvo SAD-a usporava, druge gospodarske supersile tonu. Europa ima problema s izvozom robe a potrošači manje troše. Japan, zemlja padajućih cijena i osobnih dohodaka, nije, čini se, sposobna oživjeti vlastito blagostanje, a kamo li ono u svijetu. Prijašnje iskustvo možda nije dovoljno da bi se odvratila katastrofa, jer niti jedna recesija nije identična onoj prethodnoj. Krize u prošlosti bile su obilježene visokom inflacijom i niskim rastom, no danas prijeti deflacija. Previše praznih sjedala u zrakoplovima, previše čelika i premalo potrošenih telefonskih impulsa upućuju na pad cijena u tim industrijama. Povećanje cijena nafte prvo potiče inflaciju, no na kraju ima deflacijski učinak jer smanjuje kupovnu moć. Inflacija i deflacija mogle bi uzrokovati drugačiji razvoj stanja - s kojim se političari nisu suočili u Britaniji od 1920-tih a u SAD-u od 1930- tih. Bijela kuća trebala bi osmišljavati načine ponovnog jačanja gospodarstva nakon što njeno kritično stanje istisne rat protiv terorizma u anketama javnog mnijenja. Rat će gospodarstvu SAD-a nanijeti više štete nego koristi, i glupo je tvrditi bilo što drugo. Arapsko-izraelski sukob iz 1973., iranska revolucija i prvi Zaljevski rat - svi su oni naštetili globalnom gospodarskom rastu. U posljednjem među njima, otac Georgea Busha dobio je rat i izgubio izbore. Ako predsjednik povede rat protiv Iraka, riskira da se povijest opetuje", stoji u uvodniku lista.