VOA 9. X. HOĆE LI IRAČKE REZERVE NAFTE MOĆI OBNOVITI ZEMLJU

GLAS AMERIKE - VOA 9. X. 2002. Jesu li iračke rezerve nafte dovoljne za obnovu zemlje. Prilog Meredith Buel. Neki analitičari drže da bi ogromne iračke rezerve nafte mogle biti iskorištene za stabilizaciju i obnovu te zemlje. Dakako ukoliko režim Sadama Huseina bude zbačen s vlasti vojnom akcijom koalicije koju bi predvodile Sjedinjene Države. Drugi pak tvrde da je irački dug prevelik, a obveze isplate ratnih reparacija prevelike da bi rezerve nafte mogle izvući tu zemlju iz gospodarskih problema, čak i u slučaju smjene režima u Bagdadu. Analitičari naftne industrije kažu da iračke rezerve iznose najmanje 112 milijardi barela nafte. Bogatija crnim zlatom je jedino Saudijska Arabija. Tijekom nedavnog foruma kojem je pokrovitelj bio washingtosnki American Enterprise Institute, mnogi analitičari su rekli da bi se takav prirodni potencijal mogao iskoristiti za obnovu Iraka u slučaju zbacivanja Sadama Huseina s vlasti. Zamjenik direktora washingtonskog instituta za srednjeistočnu politiku Patrick Clawson kaže da bi Iraku, nakon takvog rata, trebalo manje od tri godine za gotovo podvostručavanje proizvodnje nafte sa sadašnjih dva i pol milijuna barela dnevno. Međutim unatoč ovakvog povećanja, on drži da Irak nikada neće moći isplatiti dugove za koje je odgovorna vlada Sadama Huseina. Gospodin Clawson kaže da Irak ima neodrživo visoki dug te potencijalne ratne reparacije čiji bi ukupni iznos mogao prijeći 250 milijardi dolara. = Bilo bi dobro kada bi Sjedinjene Države sada objavile da će u postsadamovom dobu podupirati dramatično smanjivanje iračkog duga i njegovih obveza glede ratnih reparacija. Mislim da bi to bilo mnogo važnije, kada je riječ o razmišljanju o budućnosti iračke ekonomije, od spekulacije da ćemo mi morati izdvojiti sredstva za osiguravanje pomoći Iraku. To nije točno. Ukoliko se Irak oslobodi ovog ogromnog duga i reparacija, biti će u dobrom položaju da može sam financirati svoj ulazak u svjetsku zajednicu. Rob Sobhani je predsjednik Kaspijskog energetskog konzaltinga, a radio je i kao savjetnik za vanjsku politiku nekoliko agencija američke savezne vlade. On drži da je prvi korak u jačanju iračkog gospodarstva nakon zbacivanja Sadama Huseina provođenje reforme pravnog sustava u zemlji kako bi potencijalni ulagači imali povjerenja u vladu te zemlje. = Mislim da će temelj postsadamovskog gospodarstva u Iraku biti vladavina zakona. Neće biti kapitalnih investicija u tu zemlju ukoliko ne bude vladavine zakona. Ibrahim Alolom je naftni inženjer koji je radio u Kuvajtu i ima veliko iskustvo u razvitku naftonosnih polja. On predviđa da bi nakon rata protiv Iraka međunarodne mirovne snage trebale tamo ostati i do pet godina. Dio analitičara sugerira privatizaciju iračkih naftnih rezervi kako bi se izbjeglo situaciju da jedna osoba, obitelj ili stranka ima potpunu kontrolu nad tim bogatstvom. Međutim Patrick Clawson drži da je to pogrešno. U 75 godina suvremene iračke povijesti, kaže on, irački nacionalizam definirao se oko pitanja kontrole nad eksploatacijom nafte u zemlji. Privatizacija bi, po njegovom mišljenju, bila recept za propast. Drugi analitičari pak drže da bi Irak u slučaju da ostvari političku stabilnost i dobije pristup najnovijoj naftnoj tehnologiji mogao zaraditi milijarde dolara koje bi se iskoristile za obnovu i modernizaciju zemlje. (VOA)