US-RU-TQ-nafta-Gospodarstvo/poslovanje/financije-Energetika-Proračun-Organizacije/savezi CSM 27. IX. američka geoplitička dobit SJEDINJENE DRŽAVETHE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR27. IX. 2002.Kaspijski naftovod: diplomatska pobjeda
SAD-a"Bez fanfara, zbog pažnje usredotočene na Irak, prošlog je tjedna počela izgradnja naftovoda, vrijednog 3 milijarde dolara, koja označava pobjedu SAD-a u geopolitičkoj borbi za kontrolu nad svjetskim zalihama nafte. Do 2005. godine, naftovod dugačak 1.091 milju, dopremat će naftu iz Kaspijskog mora u Srednjoj Aziji, preko Gruzije, Azerbajdžana i Turske do mediteranske luke Ceyhan. Za Kaspijsko područje općenito se smatra kako ima treću po veličini najveću zalihu nafte i plina na svijetu. Pobjeda SAD-a je u slijedećem: naftovod zaobilazi Rusiju i Iran, koristeći tako drugim, slabijim nacijama na tom kopnenom moru. SAD je osam godina koristio svoj diplomatski utjecaj kako bi realizirao ovaj naftovod, čak i uz rizik da naftovod ne bude isplativ. To je dio američke strategije koja za cilj ima smanjivanje ovisnosti SAD-a o nafti iz Perzijskog zaljeva - posebno iz Iraka - i diktata OPEC-a u pogledu određivanja cijena. Zaista, Irak je trenutno najvažniji izvor uvezene nafte u SAD-u.
je/savezi
SJEDINJENE DRŽAVE
THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR
27. IX. 2002.
Kaspijski naftovod: diplomatska pobjeda SAD-a
"Bez fanfara, zbog pažnje usredotočene na Irak, prošlog je tjedna
počela izgradnja naftovoda, vrijednog 3 milijarde dolara, koja
označava pobjedu SAD-a u geopolitičkoj borbi za kontrolu nad
svjetskim zalihama nafte.
Do 2005. godine, naftovod dugačak 1.091 milju, dopremat će naftu iz
Kaspijskog mora u Srednjoj Aziji, preko Gruzije, Azerbajdžana i
Turske do mediteranske luke Ceyhan. Za Kaspijsko područje općenito
se smatra kako ima treću po veličini najveću zalihu nafte i plina na
svijetu.
Pobjeda SAD-a je u slijedećem: naftovod zaobilazi Rusiju i Iran,
koristeći tako drugim, slabijim nacijama na tom kopnenom moru.
SAD je osam godina koristio svoj diplomatski utjecaj kako bi
realizirao ovaj naftovod, čak i uz rizik da naftovod ne bude
isplativ. To je dio američke strategije koja za cilj ima
smanjivanje ovisnosti SAD-a o nafti iz Perzijskog zaljeva - posebno
iz Iraka - i diktata OPEC-a u pogledu određivanja cijena.
Zaista, Irak je trenutno najvažniji izvor uvezene nafte u SAD-u.
Osim toga, SAD je ovisan o uvezenoj nafti: uvezena nafta podmiruje
čak 52 posto potreba SAD-a, za razliku od 37 posto koliko je to bio
slučaj u vrijeme Zaljevskog rata.
Razvijanje proizvodnje nafte u zemljama koje nisu članice OPEC-a-
uključujući Rusiju - smanjit će sposobnost velikih proizvođača
nafte, kao što je Saudijska Arabija, da naftu koriste kao političko
ili gospodarsko oružje.
Kada svi planirani naftovodi za kaspijsku naftu budu u upotrebi,
stručnjaci procjenjuju kako će podmirivati oko 4 posto svjetske
potrošnje. Tih 4 posto utjecat će na određivanje cijena.
Ovaj naftovod poticat će i gospodarsku i političku stabilnost u
samoj regiji, a siromašne zemlje regije, kao Azerbajdžan, godišnje
će od naftovoda zaraditi oko 100 milijuna dolara. Zapravo, zemlje
kao Azerbajdžan i Kazahstan, s uglavnom muslimanskim stanovništvom
i umjerenim političarima na vlasti, već se približavaju modernom
modelu obrazovanja i imaju sveučilišta koja privlače i studente iz
drugih dijelova regije.
Ipak, to je sve što se tiče dobrih vijesti u pogledu kaspijske
nafte. SAD mora sustavno smanjivati svoju ovisnost o nafti
alternativnim oblicima energetike. Podatci, međutim, ukazuju na
sustavno povećanje potrošnje nafte. To naftnu geopolitiku čini još
nužnijom", stoji u uvodniku lista.