FR-US-RU-IQ-nafta-Energetika-Goriva-Trgovina francuska-le monde od 24.9.02. iračke zalihe nafte FRANCUSKALE MONDE24.IX.2002.Iračke zalihe nafte izazivaju pohlepu diljem svijeta"Kada je Bagdad 17.IX. objavio da će dopustiti dolazak
inspektora Ujedinjenih naroda, zemlje članice svrstale su se u dva tabora: s jedne strane, Sjedinjene Države i Velika Britanija vidjele su u tomu taktički manevar; s druge pak, Rusija, Francuska i Kina obradovale su se toj odluci.Granice tih dvaju tabora poklapaju se s granicama zemalja čije su naftne tvrtke zaključile (ili nisu) naftne ugovore u Iraku, gdje su interesi golemi. Prve (SAD i Velika Britanija) nisu pregovarale ni o kakvom ugovoru o istraživanju ili nisu odmakle daleko u tom pravcu; druge su gotovo zaključile ugovore, premda ih nisu potpisale, zbog sankcija koje je uveo UN. 'Uklanjanje Sadama Huseina koje bi izveo SAD, bila bi jako dobra stvar za američke naftne tvrtke kojima je dugo bilo zabranjeno trgovati s Irakom; takav bi ishod ugrozio naftne ugovore između Bagdada s jedne strane i Rusije, Francuske i drugih zemalja s druge, i nužno bi doveo do ponovnog miješanja naftnih karata', misle autori napisa koji je 15.IX. objavljen u 'Washington Postu'. 'Preispitat ćemo sve te
FRANCUSKA
LE MONDE
24.IX.2002.
Iračke zalihe nafte izazivaju pohlepu diljem svijeta
"Kada je Bagdad 17.IX. objavio da će dopustiti dolazak inspektora
Ujedinjenih naroda, zemlje članice svrstale su se u dva tabora: s
jedne strane, Sjedinjene Države i Velika Britanija vidjele su u
tomu taktički manevar; s druge pak, Rusija, Francuska i Kina
obradovale su se toj odluci.
Granice tih dvaju tabora poklapaju se s granicama zemalja čije su
naftne tvrtke zaključile (ili nisu) naftne ugovore u Iraku, gdje su
interesi golemi. Prve (SAD i Velika Britanija) nisu pregovarale ni
o kakvom ugovoru o istraživanju ili nisu odmakle daleko u tom
pravcu; druge su gotovo zaključile ugovore, premda ih nisu
potpisale, zbog sankcija koje je uveo UN. 'Uklanjanje Sadama
Huseina koje bi izveo SAD, bila bi jako dobra stvar za američke
naftne tvrtke kojima je dugo bilo zabranjeno trgovati s Irakom;
takav bi ishod ugrozio naftne ugovore između Bagdada s jedne strane
i Rusije, Francuske i drugih zemalja s druge, i nužno bi doveo do
ponovnog miješanja naftnih karata', misle autori napisa koji je
15.IX. objavljen u 'Washington Postu'. 'Preispitat ćemo sve te
ugovore', kaže Faisal Qaragholi, direktor londonskog ureda Iraqi
National Congressa, skupine iračkih oporbenjaka koje podupire
SAD.
Naprotiv, 'ako SAD odustane i Husein ostane na vlasti, neće doći do
promjena, a europskim će kompanijama biti najbolje da se povuku iz
igre', kaže Jean-Francois Giannesini, gospodarstvenik u
Francuskom institutu za naftu.
S dokazanim zalihama od 112 milijarda barila i procjenom od 220
milijarda barela zaliha - prema podatcima američkog ministarstva
za energiju - Irak je na drugom mjestu po veličini naftnih izvora,
iza Saudijske Arabije. TotalFinaElf odmakao je u pregovorima za
dobivanje prava na Majnoon, iznimno bogato polje čije se zalihe
procjenjuju na 20 milijarda barela, kao i za Nahr Umr. Drugi glavni
sudionici su ruske kompanije: Lukojl, Zarubežneft i Mašinoimport
za West Qurnu, među inim. Kina i Italija (Agip) također su
zaključile ugovore, ali za manja nalazišta.
Irak je spomenutim poduzećima u više navrata prijetio da im više
neće davati prioritet za vađenje ugovorenih zaliha budu li i dalje
poštovale sustav sankcija koje je nametnuo UN. Prema 'Washington
Postu', to vrijedi za TotalFinaElf čije je nalazište ponuđeno
ruskom Zarubežneftu. No još je 1997. druga ruska tvrtka, Lukojl,
doživjela iste prijetnje u svezi sa zalihama West Qurne.
Dakle, zauzeti položaji nisu sigurni. 'Nikada nisam povjerovao da
se istraživanje i proizvodnja u Iraku mogu nastaviti sve dok
američke tvrtke ne dobiju svoj dio kolača', kaže Pierre Terzian,
direktor časopisa 'Petrostrategies' i poznati stručnjak. 'U
povijesti nema primjera da bi neka zemlja oslobodila drugu a da ne
posegne za njezinim resursima. Zašto bi Irak bio iznimka? Bez
obzira na okolnosti, ne mogu zamisliti da bi se iračke zalihe
prepustile međunarodnim tvrtkama koje nisu američke', dodaje.
Neki, poput Mihaila Hodorovskog, predsjednika ruske kompanije
Jukos Ojl, već su otišli korak dalje u tom pravcu. Prema pisanju
'Wall Street Journala' od 19.IX., on je u prigodi posjeta SAD-u ovog
tjedna pozvao američke naftne kompanije da se pridruže konzorciju
za vađenje iračke nafte", piše Annie Kahn.