WT 4. IX. FRANCUSKA TAJNA U WASHINGTONU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 4. IX. 2002. Hamlet se odlučio "Upravo kada je Međunarodni kazneni sud (MKS) postao još jedna zapaljiva točka u odnošajima SAD-a i Europe, sa sastanka ministara vanjskih poslova EU-a, koji je održan proteklog vikenda u Elsinoru, u Danskoj, stižu dobre vijesti. Još od kada je ugovoren dokument za njegovo osnivanje, 1998., MKS je predmet oštrih svađa između europskih vlada, koje podupiru MKS, i američke vlade, njegova oštrog kritičara. No stvari možda nisu tako loše kakvima su se činile. Možda će mo čak morati zahvaliti Francuskoj zbog toga što je pomogla ublažiti napetosti. Americi je pomogao njen najstariji saveznik - koliko god to bilo nehotično. Iako je to tajila, francuska vlada imala je približno iste zamjerke sudu kao i američka vlada - to da bi njeni mirotvorci mogli biti odvučeni pred sud. Kada su se europske zemlje sastale prošlog petka kako bi raspravile o zajedničkom stajalištu na sastanku EU-a - jer EU sada mora imati zajedničku vanjsku i obrambenu politiku-otkriveno je, na veliko iznenađenje članica EU-a, da je francuska vlada tajno ugovorila sedmogodišnje izuzeće za vlastite mirotvorce, 1998. godine. 'Bio sam iznenađen da je Francuska, unatoč činjenici da je potpisala dokument za osnivanje MKS-a, dobila ovo izuzeće', kazala je švedska ministrica vanjskih poslova, Anna Lindh. Zanimljivo, zahtjev za izuzećem upravo je razlog zbog kojeg su Europljani napadali Amerikance. MKS utemeljen je 1. srpnja a dokument kojim je osnovan, Rimski statut, do danas je potpisalo 139 zemalja. Sud sa sjedištem u Hagu navodno će se baviti procesuiranjem ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti. Sud si čak prisvaja i jurisdsikciju nad građanima zemalja koje još nisu potpisale statut, što je u Washingtonu izazvalo veliku zabrinutost. Iako je Bill Clinton potpisao statut u posljednjim trenutcima svog predsjedničkog mandata, 31. prosinca 2000., predsjednik Bush kasnije je poništio taj potpis dajući na znanje Ujedinjenim narodima kako SAD neće ratificirati statut. Ovog proljeća i ljeta, u gužvu su uvučene i zemlje Srednje Europe. Od pada željezne zavjese, te su zemlje nastojale ostvariti dobar odnos sa SAD-om, istodobno aplicirajući za članstvo u klubu bogatih europskih zemalja. U pitanju MKS-a, uhvaćene su u neugodan položaj između EU-a i SAD-a. Iako je SAD proljetos od sadašnjih i budućih članica NATO-a zatražio da potpišu izuzeće koje bi jamčilo da niti jedan Amerikanac ne će biti izručen sudu, skupina sudaca EU-a u svibnju je donijela odluku da svi koji potpišu to izuzeće ne samo da krše Rimski statut nego i princip zajedničke europske politike. Dokument obvezuje zemlje EU-a da podupiru MKS na sve moguće načine, a može se shvatiti i kao prilično otvoreno upozorenje protiv bilo kakvih neslaganja u pogledu tih obveza. Za sada, izuzeće koje traži SAD potpisale su samo četiri zemlje: Rumunjska, Izrael, Tadžikistan i Istočni Timor. Rumunjskoj bi se to moglo isplatiti. Rumunjski ministar vanjskih poslova, Mircea Geoana, bivši veleposlanik u Washingtonu i čovjek koji vrlo dobro poznaje taj grad, potpisao je izuzeće u nadi da će SAD zauzvrat poduprijeti Rumunjsku u njenim naporima da ostvari članstvo u NATO-u, na sastanku saveza u studenom. S druge strane, Rumunjska nije među glavnim favoritima za članstvo u EU-u. Da zemlje Srednje i Istočne Europe, koje nisu već članice NATO-a, moraju izabrati između NATO-a i Europske Unije, bez sumnje bi izabrale članstvo u NATO-u koje sa sobom donosi američko jamstvo sigurnosti. Ipak, zemlje čije je članstvo u EU-u jamačnije nisu se željele obvezati potpisujući izuzeće, u nadi da će se stvari pokrenuti s mrtve točke prije summita EU-a u prosincu, kad će biti objavljeno koje su zemlje nove članice. Kao što je već navedeno, određeni napredak u smjeru rješenja stanja zaista je ostvaren. Prvo, izuzeće Francuske svakako potkopava stajalište EU-a protiv izuzeća od izručenja MKS-u. U međuvremenu, i Britanci i Talijani dali su za naslutiti kako su spremni napustiti svoje partnere iz EU-a i prihvatiti sporazume koji bi se potpisivali bilateralno između pojedinih zemalja i SAD-a. (...) Konzervativna danska vlada, koja nastoji ostvariti bliže odnose s SAD-om i koja trenutno predsjeda EU-om, nastoji izgladiti spor. Ministar vanjskih poslova, Per Stig Moeller, u subotu je, na zatvaranju sastanka ministara, kazao kako je 'naš cilj ostvariti sporazum sa SAD-om...istodobno ne potkopavajući MKS.' Taj bi cilj trebao biti u potpunosti ostvariv, posebice ako se legitimni zahtjevi vlade SAD-a konačno shvate ozbiljno - kao i oni francuske vlade, naravno", piše Helle Dale.