NJ 18. V. SZ SPIDLA: PROTJERIVANJE NIJEMACA BILO JE JEDAN OD IZVORA MIRA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 18. V. 2002. Potpredsjednik češke vlade Spidla: "Protjerivanje je bilo izvor mira" "Nakon oštrih riječi premijera Miloša Zemana sukob oko protjerivanja vratio se u njemačko-češke odnose. Postao je tema čak i u kampanji uoči parlamentarnih izbora koji će u Češkoj biti održani ovog lipnja. Vladimir Spidla, potpredsjednik vlade i mogući novi premijer, brani tvrdi stav Češke. - U subotu počinje u Nuernbergu zasjedanje Društva sudetskih Nijemaca. Zanima li Vas ta manifestacija? = Smatram je rubnom pojavom. Ona nije nešto čemu bih poklonio posebnu pozornost. - Dakle, Društvo sudetskih Nijemaca ne smatrate partnerom za politički dijalog? = Društvo ne smatram partnerom za dijalog na političkoj razini. Ni u kom slučaju. - Na kojoj ga razini smatrate partnerom? = Smatram mogućim povijesni dijalog među nevladinim organizacijama. No, kao član vlade, ne smatram Društvo sudetskih Nijemaca partnerom. - Znači li to također da od Društva ništa ne očekujete - primjerice, kakve pomirljive signale? = Ne postoje signali koji bi - gledano s mog stajališta - mogli biti zanimljivi. - Predsjedatelj Društva Bernd Posselt ispričao se na češkoj televiziji za zločine nacionalsocijalista. Je li taj potez promijenio Vaš stav? = To nije moglo promijeniti moj stav budući da je zločina bilo. U to nema sumnje. - Njemački kancelar Gerhard Schroeder otkazao je posjet Češkoj. Zašto su njemačko-češki odnosi tako katastrofalni nakon četiri godine socijaldemokratskih vlada u Berlinu i Pragu? = Odnos Češke i Njemačke jako je dobar. Riječ je o odnosu dvije demokratske države. S druge je pak strane točno da su u predizbornoj borbi u obje zemlje odlučene neke stvari iz unutarpolitičkih taktičkih razloga. Zato ne želim komentirati potez kancelara Schroedera ali se ni u kom slučaju ne mogu složiti s formulacijom da su odnosi katastrofalni. - Nisu li neke izjave premijera Miloša Zemana - primjerice, ona o sudetskim Nijemcima kao Hitlerovoj petoj koloni - otežale stanje? = Znate, povijest ima tu okrutnu osobinu da se jednostavno dogodila. Problem Drugog svjetskog rata i propasti demokratskog srednjeeuropskog prostora jest problem čiji korijeni sežu duboko. Katastrofa je bila tako okrutna da većina naroda, pogođenih njome, još i danas misli na to vrijeme te da to vrijeme još ni izdaleka nije otišlo u povijest. Izjave premijera bile su reakcija na raspravu koja je u to vrijeme vođena. No, ta se rasprava već stišava jer se pokazalo da je neproduktivna. - No, jesu li Zemanove izjave bile činjenično točne? = Jasno odbacivanje bilo kakvih pokušaja čiji je cilj bila promjena ili slabljenje rezultata Drugog svjetskog rata i našeg pravnog poretka koji na njima počiva bio je ispravan potez. - U Njemačkoj je Zemanova izjava o petoj koloni izazvala čuđenje dok je u Češkoj očigledno konstatirala nešto što se samo po sebi podrazumijeva. = Da, zato što mi uistinu tako gledamo na to - da su bili peta kolona. Napokon, cilj njihove stranke Henlein bilo je uništenje Čehoslovačke. Ona je i vrlo aktivno radila na tome. Za to postoji čitav niz dokaza i pisanog materijala. To se ne smije zaboraviti. - Vratimo se zasjedanju Društva sudetskih Nijemaca. Glavni je govornik kandidat za kancelarsku dužnost Edmund Stoiber. Strahujete li od njegove eventualne pobjede na izborima? = Ne bojim se eventualne izborne pobjede Edmunda Stoibera niti strahujem od negativnih trendova u njemačko-češkim odnosima. Sumnjam da bi pogoršanje odnosa sa srednjoeuropskim zemljama bilo u interesu Njemačke. - Pod pritiskom Edmunda Stoibera tema Benešovih dekreta prvi je puta ušla u izborni program CDU/CSU. Smeta li Vas to? = Ta činjenica svjedoči da je jasan stav Češke Republike još aktualniji no što se činilo na prvi pogled. Smatram to prekoračenjem granica, dogovorenih njemačko-češkom deklaracijom iz 1997. g. - Dakle, Stoiber se ne kreće na terenu njemačko-češke deklaracije? = Da, to je moje mišljenje. Možda se kreće po samoj granici ali mislim da ju je prekoračio. - U Njemačkoj se u posljednje vrijeme puno raspravlja o protjerivanju. Strahujete li od novog njemačkog patriotizma? = Njemačka je demokratska država. To dokazuje 50 godina. Savezna Republika Njemačka razvila je izvanrednu političku kulturu. Zato bi bila načelna greška izdvojiti kamenčić iz mozaika na temelju njega izvući zaključak o čitavom stanju - to nije Njemačka. - Češki je parlament rezolucijom odbio novu raspravu o protjerivanju. Kako tumačite krajnje negativan odjek tog poteza u Njemačkoj? = Tumačim ga nerazumijevanjem. Rezolucija je bila ispravan potez. Stajalište je formulirano jasno i jednostavno. Rezolucija pokazuje kamo put jednostavno ne može voditi i to je važno. - Bi li češki parlament ipak jednog dana mogao izjaviti da su neki Benešovi dekreti predstavljali nepravdu? = Ne, tu mogućnost ne vidim i to se neće dogoditi. - Je li, dakle, iseljavanje sudetskih Nijemaca bio ispravan potez? = Da. Iseljavanje je bilo nužno jer je nakon rata, koji je završio bezuvjetnom kapitulacijom nacionalsocijalističke Njemačke, trebalo spriječiti izbijanje novog rata. Jedina istinska obveza pobjedničkih sila u ime milijuna mrtvih sastojala se u stvaranju uvjeta u kojima rat više ne može izbiti. - Sudetski Nijemci bili su prepreka ispunjenju te obveze? = Njemačka je manjina tada identificirana kao jedan od mogućih izvora sukoba jer je već jednom bila izvor sukoba te se nije moglo isključiti mogućnost da to ponovno postane. Nakon krvoprolića ne mogu uopće zamisliti mogućnost drukčijeg političkog rješavanja problema. Odluka saveznika bila je ispravna. Odgovarala je njihovim obvezama i urodila je plodom: taj izvor napetosti više ne postoji i to je jedan od razloga što je srednja Europa stabilna. Bila je to ispravna, politički jako dalekovidna odluka a ne osveta. Osim toga, pobjedničke sile zapravo su omogućile Saveznoj Republici Njemačkoj uzoran primjer mira. Ne poznajem drugi primjer poštenijeg ponašanja pobjednika. - Dakle, protjerivanje je bilo pretpostavka za mir? = Da, sastavni dio mirovnog rješenja bilo je iseljavanje njemačkog stanovništva. Ono je bilo jedan od izvora budućeg mira. Tadašnja generacija imala je pravo uspostaviti mir a mi nemamo pravo uzdrmati ga. - Usprkos tome, Češka je u deklaraciji iz 1997. g. priznala da je pojedinim Nijemcima nanesena nepravda. Ne zaslužuju li ti ljudi humanitarnu gestu? Zeman je govorio o pomoći protjeranim antifašistima. = Cijenim svakog - posebno ako je bio njemačke nacionalnosti - tko se borio protiv nacionalsocijalizma i ne sumnjam da je nekima od tih ljudi nanesena nepravda. Samo se po sebi razumije da postoje mogućnosti za humanitarnu gestu. - Ne bi li u najmanju ruku trebalo istražiti poslijeratne zločine u tadašnjoj Čehoslovačkoj? = Oni su obuhvaćeni amnestijom tadašnjeg predsjednika republike. - I na tome će ostati? = Naravno. Rat nije završio u jednom danu. Država je bila potpuno razrovana, pravosuđe i sve njezine organizacije bile su uništene. Zato je i uvedena amnestija. No, amnestija se nije odnosila niti se danas odnosi na kriminalne radnje. - U Europskom parlamentu javljaju se pokušaji povezivanja pitanja Benešovih dekreta s pristupom Češke Europskoj uniji. Strahujete li od toga? = Rasprava u Europskom parlamentu jest iracionalna jer je nakon rata sličnih zakona bilo u čitavom nizu zemalja. Primjerice, možemo raspravljati o Danskoj gdje je oduzimana imovina; možemo raspravljati o Poljskoj odakle su iseljeni Nijemci. Tu je i Pariški ugovor iz 1952. g. koji je riješio probleme reparacije i nadoknade štete. - No, Benešovim dekretima pozabavilo se u međuvremenu i Europsko povjerenstvo. = Mislim da je stav Povjerenstva o tom pitanju jasan. Ključno je pitanje ipak sljedeće: može li netko za pregovarački stol dovesti 360 tisuća mrtvih - uključujući 80 tisuća Židova - iz čeških zemalja, poubijanih u Auschwitzu? Budući da nije moguće da ti ljudi ostvare svoja prava i zatraže natrag svoje živote, sve ostale rasprave nemaju smisla", ističe potpredsjednik češke vlade Vladimir Spidla na kraju razgovora s novinarima Danielom Broesslerom i Heikom Krebsom.