AT-CZ-DEKRETI-Politika-Ljudska prava AU 24.IV.-APA-BENEŠEVI DEKRETI AUSTRIJAAPA24. IV. 2002.Stručnjak za međunarodno pravo dokazuje: Beneševi dekreti za sud za ljudska prava"Sveučilišni profesor međunarodnog prava u Linzu Manfred
Rotter daje argumente za svoj prijedlog da Austrija pitanje 'Beneševih dekreta' dovede pred Europski sud za ljudska prava. Savezni kancelar Wolfgang Schuessel prošloga je tjedna o tom prijedlogu izjavio da to nije moguće, jer strasbourški sud prema važećem pravosuđu ne može istraživati pravne odredbe koje su donijete prije stupanja na snagu Europske konvencije o ljudskim pravima.'Takav prigovor saveznog kancelara nije točan', ustvrdio je Rotter u pravnoj analizi koju je predao APA-i. Rotter je nadalje utvrdio da je nevažno jesu li neke pravne odredbe ili upravne prakse 'donijete za Češku republiku prije ili poslije nastupanja obvezujućeg učinka Europske konvencije za ljudska prava i temeljne slobode. Važno je jedino i isključivo pitanje jesu li još sastavni dio važećeg češkog pravnog poretka.'U tom pogledu Schuessel je i sam rekao da postoji sumnja da Beneševi dekreti pripadaju važećem sastavu češkog pravnog poretka. A i
AUSTRIJA
APA
24. IV. 2002.
Stručnjak za međunarodno pravo dokazuje: Beneševi dekreti za sud za
ljudska prava
"Sveučilišni profesor međunarodnog prava u Linzu Manfred Rotter
daje argumente za svoj prijedlog da Austrija pitanje 'Beneševih
dekreta' dovede pred Europski sud za ljudska prava. Savezni
kancelar Wolfgang Schuessel prošloga je tjedna o tom prijedlogu
izjavio da to nije moguće, jer strasbourški sud prema važećem
pravosuđu ne može istraživati pravne odredbe koje su donijete prije
stupanja na snagu Europske konvencije o ljudskim pravima.
'Takav prigovor saveznog kancelara nije točan', ustvrdio je Rotter
u pravnoj analizi koju je predao APA-i. Rotter je nadalje utvrdio da
je nevažno jesu li neke pravne odredbe ili upravne prakse 'donijete
za Češku republiku prije ili poslije nastupanja obvezujućeg učinka
Europske konvencije za ljudska prava i temeljne slobode. Važno je
jedino i isključivo pitanje jesu li još sastavni dio važećeg češkog
pravnog poretka.'
U tom pogledu Schuessel je i sam rekao da postoji sumnja da Beneševi
dekreti pripadaju važećem sastavu češkog pravnog poretka. A i
ministar pravosuđa Dieter Boehmdorfer je pozivajući se na
informacije iz austrijskog ministarstva vanjskih poslova
zaključio da su Beneševi dekreti u najnovijoj povijesti
primijenjeni u dva slučaja pa stoga nisu mrtvo pravo.
Budući da je Češka republika od siječnja 1993. član Europske
konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,
podliježe njezinim pravnim odredbama i mjerodavnosti revizije
Europskog suda za ljudska prava, pojasnio je Rotter.
Austrija bi stoga mogla krenuti putom 'državne žalbe' kod
Europskoga suda za ljudska prava. A Rotter u svojoj analizi dolazi
do zaključka: 'Sve u svemu, i dalje je najbolji put austrijsku
tvrdnju da su Beneševi dekreti još uvijek važeće pravo, razjasniti
pred Europskim sudom za ljudska prava u kontradiktornom postupku u
kojemu obje strane iznose svoje argumente. Time se stvar s razine
difuznih prigovora koji graniče s klevetanjem, podiže na razinu
urednog pravnog postupka.'
Rotter dalje kaže: 'Ma koji bili razlozi zašto savezna vlada želi
izbjeći službeni postupak pred Europskim sudom za ljudska prava, za
to nema pravnih argumenata. Niti njezinu ugledu ne pridonosi što
Čekoj republici prigovara s pravom, ali želi izbjeći postupak koji
bi to razjasnio."