VLADIN IZVOR: DO LJETA DEFINIRATI ZAKONE O TRŽIŠTU RADA, MEĐU KOJIMA I

VLADIN IZVOR: DO LJETA DEFINIRATI ZAKONE O TRŽIŠTU RADA, MEĐU KOJIMA I ZOR Socijalni partneri trebali bi do početka ljeta definirati paket zakona o tržištu rada, među kojima i prijedlog izmjena Zakona o radu (ZOR), doznaje se iz izvora bliskih Vladi. Očekuje se stoga da predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca na idućoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV), 6. svibnja, odrede rokove završetka pregovora o paketu zakonskih prijedloga. Uz izmjene ZOR-a u tom su paketu prijedlozi izmjena zakona o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, Zakona o porezu na dohodak, te prijedlog novog zakona o obveznim doprinosima. Prijedlogu izmjena ZOR-a oštro se protive sindikati koji ocjenjuju da se fleksibilizacija tržišta rada svela samo na kresanje radničkih prava. Najspornija su pitanja skraćivanja otkaznih rokova, smanjenja otpremnina, te povećanja broja zaposlenih kod malih poslodavaca koji mogu davati otkaze bez obrazloženja. Izvori bliski Vladi procjenjuju da bi se dogovor mogao postići oko pitanja malih poslodavaca, no teško će se doći do rješenja oko otkaznih rokova i otpremnina. Iako službeno ni jedan od partnera to nije iznio kao prijedlog, na jednoj od rasprava o izmjenama ZOR-a iz stručnih krugova pojavila se ideja o prijelaznom razdoblju za otkazne rokove i otpremnine. Ideja je da se u prijelaznom razdoblju od godine dana otkazni rokovi skrate sa šest na tri mjeseca, te smanje otpremnine, a nakon toga, ne dođe li do dogovora sindikata i poslodavaca, ta dva instituta izbace iz ZOR-a i prepuste dogovoru sindikata i poslodavaca na granskoj razini. U Vladinim krugovima zasad tu ideju primaju s oprezom, uz napomenu da to nije nikakav službeni prijedlog. No, u novinarskim krugovima procjenjuje se da bi Vlada zbog vremenskog tjesnaca mogla prihvatiti takvu mogućnost. Naime, kako tvrde sindikalci, Vlada izmjene ZOR-a forsira na zahtjev MMF-a i Svjetske banke. Riječ je o zajmu Svjetske banke za projekt strukturnih prilagodbi (SAL zajam) koji je namijenjen jačanju tržišnih institucija i konkurentnosti gospodarstva, kao i povećanju fleksibilnosti na tržištu rada. Zajam ukupno iznosi 202 milijuna dolara, od čega je prvu tranšu od 102 milijuna Hrvatska već povukla krajem prošle godine, kada je ugovor potpisan. Drugu tranšu od 100 milijuna dolara Hrvatska bi povukla krajem ove godine, ali uvjet za to je povećanje fleksibilnosti tržišta rada, između ostalog i skraćivanjem otkaznih rokova i smanjivanjem otpremnina.