FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ODBOR ZA OBRAZOVANJE, ZNANOST I KULTURU: TREBA POBOLJŠATI KAKVOĆU OBRAZOVANJA

ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Razvoj društva i pojedinca treba temeljiti na znanju, poboljšati kakvoću obrazovanja, postupno podizati obrazovnu razinu stanovništva, omogućiti učenje najmanje dvaju stranih jezika te razviti objektivno vrednovanje učinka učitelja i škola, rekao je ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, govoreći o novoj reformi školstva na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu.
ZAGREB, 24. travnja (Hina) - Razvoj društva i pojedinca treba temeljiti na znanju, poboljšati kakvoću obrazovanja, postupno podizati obrazovnu razinu stanovništva, omogućiti učenje najmanje dvaju stranih jezika te razviti objektivno vrednovanje učinka učitelja i škola, rekao je ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar, govoreći o novoj reformi školstva na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. #L# Naglasio je također da treba povećati ulaganja u obrazovanje radi osiguranja boljeg materijalnog položaja učitelja i profesora. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj ostvaruju se u 1886 ustanova (bez područnih škola i ustanova za obrazovanje odraslih), a u njemu sudjeluju 850.722 učenika i studenta i 62.499 učitelja, odgojitelja i profesora. Ministar je u prijedlogu promjene sustava odgoja i obrazovanja spomenuo četiri razine obrazovanja od kojih je prva radni odgoj i obrazovanje koji počinje od šest mjeseci djetetova života do polaska u osnovnu školu, ali nije obvezan uvjet za upis u školu. Drugo je obvezno obrazovanje koje bi trebalo trajati devet godina i bilo bi podijeljeno u tri ciklusa. Prve dvije trećine (od 1. do 6. razreda) je osnovna škola, a treća trećina je niža srednja škola (od 7. do 9. razreda). Srednje obrazovanje ostvaruje se završavanjem gimnazijskih, umjetničkih i strukovnih programa. Gimnazijsko obrazovanje može završiti školskom ili državnom maturom, što ovisi o izboru učenika. Državna matura, za razliku od školske mature, omogućuje izravan upis na visokoškolsku ustanovu. Umjetničko obrazovanje završava strukovnom maturom, nakon koje je, uz određene uvjete, moguć upis na srodne akademije i fakultete. Strukovno obrazovanje obuhvaća školovanja u trajanju od četiri, tri i pol, tri ili jedne godine, a završava završnim ispitom. Tematskoj sjednici "Znanje - temelj poželjne budućnosti Hrvatske" uz ministra Strugara, njegova zamjenika, članove skupine koja radi na izradbi strategije razvoja odgojno-obrazovnog sustava, nazočni su bili saborski zastupnici, te profesori i učitelji iz cijele Hrvatske. Reforma obrazovanja i financiranje obrazovanja - i temeljna izmjena položaja obrazovanja u društvu postaje jedna od prioritetnih zadaća, i u svijetu i u Hrvatskoj, naglasio je Hrvoje Vrgoč, predsjednik Hrvatskog pedagoškog zbora govoreći o temi "Financiranje odgoja i obrazovanja: stanje i problemi". Ante Simonić, predsjednik saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, ocijenio je da je obrazovni sustav nedovoljno elastičan, te onemogućava strukturne promjene i unaprjeđivanje kvalitete učenja. Stoga reformu obrazovanja treba temeljito osmisliti i povećati novčana davanja za osnovno i srednje obrazovanje kako bi državna izdvajanja što prije podigli na šest posto BDP-a, dodao je Simonić. Saborski zastupnik HDZ-a Nevio Šetić ocijenio je da školstvo i nije toliko loše kakvim ga se prikazuje. Prije svega, rekao je Šetić, "treba stvoriti nacionalni i društveni konsenzus u odgoju i obrazovanju, nakon čega treba raditi na reformi školstva". Miroslav Dorešić iz HDZ-ova Odbora za školstvo rekao je da je državna matura prijeko potrebna da bi se rangirali učenici i škole. (Hina) nk sp

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙