TOKIO/LONDON/BONN, 18. veljače (Hina/dpa) - Američki predsjednik George W. Bush rekao je u ponedjeljak u razgovoru s japanskim premijerom Junichirom Koizumijem da očekuje "mirno" rješavanje razmirica s Irakom, Iranom i Sjevernom
Korejom, ali je i dalje ostavio "sve opcije otvorenima", izrazivši očekivanje u potporu i razumijevanje saveznika.
TOKIO/LONDON/BONN, 18. veljače (Hina/dpa) - Američki predsjednik
George W. Bush rekao je u ponedjeljak u razgovoru s japanskim
premijerom Junichirom Koizumijem da očekuje "mirno" rješavanje
razmirica s Irakom, Iranom i Sjevernom Korejom, ali je i dalje
ostavio "sve opcije otvorenima", izrazivši očekivanje u potporu i
razumijevanje saveznika.#L#
"Želimo sve probleme riješiti na miran način bilo da se radi o
Iraku, Iranu ili Sjevernoj Koreji", rekao je Bush. On je dodao kako
"čelnici kojima se obraćam razumiju točno o čemu je riječ...
razumiju da se ne radi samo o Afganistanu te da nam je povijest dala
jedinstvenu priliku da branimo slobodu". "Uvjeren sam da druge
nacije žele biti na našoj strani", istaknuo je Bush.
Reakcije koje dolaze od najbližih američkih saveznika za sada ne
potvrđuju takva Bushova očekivanja. Nakon što je prije tri tjedna u
svome govoru nazvao Iran, Irak i Sjevernu Koreju "osovinom zla",
Bush je izazvao veliko negodovanje kod europskih saveznika.
Najnovije prijetnje upućene s američke strane Iraku posljednjih su
dana izazvale oprezne reakcije i očitovanja koja svjedoče da
saveznici neće pod svaku cijenu podupirati Sjedinjene Države.
Njemačka tako upozorava da neće poduprijeti zajedničku akciju "bez
čvrstog dokaza". Kancelar Gerhard Schroeder već je ranije upozorio
da nije za "slijepu solidarnost" sa Sjedinjenim Državama. Prema
mišljenju Angelike Beer, koja je obrambeni stručnjak njemačkih
Zelenih, napad na Irak značio bi kraj međunarodne antiterorističke
koalicije, a izvori u Bonnu potvrđuju da takvo mišljenje dijeli i
sama vlada.
Njemački ministar obrane, socijaldemokrat Rudolf Scharping već
danima ponavlja da ne postoje planovi za udar na Irak ističući da bi
prava stvar bila vratiti inspektore Ujedinjenih naroda u Irak kako
bi oni ustanovili razvija li ta zemlja oružje za masovno uništenje.
Scharping se također nije dao impresionirati američkom odlukom o
povećanju vojnog budžeta za dodatnih 48 milijardi dolara,
naglasivši da Njemačka ne kani slijediti taj primjer te da Njemačka
i Europa nisu nikada tražile da igraju ulogu globalnog policajca.
On je upozorio protiv nove utrke u naoružanju.
Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw rekao je
novinarima, kometirajući Bushove ocjene o "osovinama zla", da je
takva ocijena dana ponajprije za domaću, američku uporabu, jasno
izrazivši svoje neslaganje s takvim mišljenjem. Prošloga tjedna u
izjavi za BBC on je rekao da su u tijeku diplomatski napori u Iraku
te da se "vojna akcija poduzima samo onda kada postoje nepobitni
dokazi koji upućuju u tom smjeru i kada ste uvjereni da nema druge
alternative". Sam premijer Tony Blair, koji je od terorističkih
napada na SAD bio najglasniji u svojoj bezrezervnoj podršci
Americi, u više je navrata u posljednje vrijeme jasno povezao borbu
protiv terorizma s borbom protiv siromaštva. Iako Britanci ne
kritiziraju otvoreno SAD, ističe se uloga britanske vojske u
uspostavi i obuci afganistanskih oružanih snaga ili pak BBC-a u
uspostavi novih medijskih struktura u Kabulu čime postaje još
očitije da je došlo do razlika unutar antiterorističke koalicije.
Dok su SAD i dalje dosljedno usmjerene na lov na Osamu bin Ladena i
al-Qaidu drugi su se, po svemu sudeći, više usmjerili na izgradnju
Afganistana. Prema mišljenju britanskih novinara, Blair jedini
unutar koalicije ima bilo kakvih šansi da zauzda Busha i natjera
američkog predsjednika na manje simplificiran pristup.
Protiv "simplificiranog pristupa" upozorio je i francuski šef
diplomacije Hubert Vedrine. "Suočeni smo s novim
pojednostavljivanjem prema kojemu se svim svjetskim problemima
prilazi s aspekta borbe protiv terorizma", rekao je Vedrine. Tvrdo
stajalište Washingtona, posebice protiv Bagdada, Bushov
ograničeni interes za palestinsku zabrinutost ili pak situacija
oko neprihvaćanja klimatskog sporazuma iz Kyota, samo su neke od
točaka na kojima se službeni Pariz ne može naći na istoj valnoj
dužini s aktualnom američkom politikom.
Američki državni tajnik Colin Powell sa svoje je strane također
podupro očekivanja svog predsjednika. On je u nedjelju odbacio
europske kritike upućene američkoj politici prema Iraku ustvrdivši
da bi europske zemlje koje trenutno "posluju" s Irakom trebale biti
zabrinute njegovim programima za masovno uništenje. Izrazio je
očekivanje da će Sjedinjene Države pronaći način da zadobiju
potporu među europskim partnerima.
(Hina) br rt