IT- 5.II. AVVENIRE- GLOBALIZACIJA-KAPITALIZAM

ITALIJA AVVENIRE 5. II. 2002. Ekonomistica Hertz: problem nije kapitalizam već hegemonija multinacionalnih kompanija "U svijetu u kojem velike tvrtke zamjenjuju države, a poslovni čovjek postaje moćniji od političara, potreban je odlučan obrat takve tendencije. To je nit vodilja istraživanja Noreene Hertz, docentice na sveučilištu Cambridge i direktorice centra za međunarodno poslovanje i managment. (...) - Neki ekonomisti i političari pitaju se nije li kapitalizam otišao predaleko. Blagostanje se ne širi uvijek, a društvo, vođeno nevidljivom rukom tržišta, pokazuje se nesavršenim i nepravednim... = U trijumfu neoliberalizma nalazimo se s jedinstvenom ideologijom na svjetskoj razini. Na zapadu gospodarstvo u punoj ekspanziji nije uspjelo riješiti problem beskućnika, siromaštva, nepravde, a prepušteno sebi, stanje se može samo pogoršati. Danas se vlade bore za tržište u kojemu tvrtke mogu napredovati i ograničavaju se davati, po najmanjoj cijeni, infrastrukture potrebne poslovima, zaštićujući svjetski sustav slobodne trgovine. Čak i britanska laburistička stranka tvrdi da je, danas, stvaranje bogatstva važnije od njegove preraspodjele. - Znači li to da ste Vi protiv kapitalizma? = Ne. Kapitalizam je najbolji sustav za stvaranje blagostanja. . Slobodna trgovina, zajedno s otvaranjem tržišta kapitala proizvela je gospodarski rast bez presedana, mada ne i u cijelom svijetu. Nisam ni protiv poduzetničkih aktivnosti; po sebi, taj svijet nije amoralan jer je, u određenim tržišnim uvjetima, skloniji baviti se mnogim problemima čovječanstva. Vjerojatnije je da će neki chief executive officer neke tvrtke govoriti o održivom razvoju, utjecaju na okoliš ili društvenoj odgovornosti nego neki ministar. - Od kuda dolazi to Vaše uvjerenje? = Političari nastoje dobiti našu naklonost demonizirajući protivnike. Različite stranke nude nam naizgled različita rješenja: konzervativizam, republikanske vrijednosti, Treći put. Političari koji govore o Trećem putu preuzeli su plemeniti cilj pomirbe kapitalizma s čovječnošću i socijalne pravde s gospodarskim uspjehom. Rješenje je, međutim, uvijek isto: sustav temeljen na liberalističkom gospodarstvu, konzumizmu, moći financija i slobodnoj trgovini. (...) -Dakle živimo u svijetu u kojem se blagostanje i sigurnost ljudi određuju strategijama multinacionalnih tvrtki, u kojem se vlade brinu osigurati najprikladniji okoliš međunarodnim ulagačima. Je li to rezultat globalizacije? = Globalni neoliberalizma, prema onima koji su ga uveli, trebao je dovesti do podudarnosti kvalitete života najbogatijih država s onim siromašnijih. No to se nije dogodilo, a jaz u prihodima je sve veći. Rješenja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, poput liberalizacije gospodarstva i deregulacije, donijela su programe masovne privatizacije kojom se okoristila samo manjina, i spriječila su povećanje javnih troškova za skrb. Primjerice, u cijelom bivšem sovjetskom bloku i u mnogim azijskim i južnoameričkim zemljama, povećala se nejednakost. Ali i na Zapadu. - Tko su za Vas antiglobalisti? = Danas se uobličio dobio novi političke pokret, čije korijeni se nalaze u prosvjedu i čiji zagovornici nisu vezani uz jednu naciju, ili kulturu. Među njegovim članovima nalaze se temeljni pokreti, udruge i pojedinci: njihova zabrinutost kreće od pretpostavke da je javni interes zamračen interesima tvrtki. Pokret nema stabilne članove, radi čega može pokrenuti prosvjed oko zajedničkih tema, nacionalnih ili globalnih. U sadašnjem stanju, glas prosvjeda može postati samo snažniji, čineći sve privlačnijim neodazivanje na glasovanje. Nastavit ćemo prelaziti s politike prihvaćanja na onu neslaganja, prihvaćajući našu odgovornost u stvaranju novog svjetskog poretka. - No ne postoje li međunarodna tijela? = Da, no još smo daleko od neke Svjetske organizacije za okoliš i etiku koja se može suprotstaviti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Vrijednosti etike i politike već su danas nazočne u izboru kupnje kod značajnog postotka stanovništva. Potrošači, u svojoj privatnoj sferi, odlučuju birati proizvode tvrtki angažiranih na održivom razvoju. Kao potrošači moramo se potruditi pobrinuti za gubitnike globalizacije koji čekaju kišu blagostanja i, kao kritičari, moramo primorati naše političare da se posvete nama građanima više nego tvrtkama", razgovarala Ivana Arnaldi.