ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Hrvatski bi inozemni dug do kraja godine, uz deficit tekućih transakcija platne bilance od 7 posto BDP-a, mogao iznositi gotovo 21 milijardu dolara, odnosno njegov udjel u bruto domaćem proizvodu (BDP) bit
će iznad 70 posto, upozorio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski na današnjem susretu s novinarima.
ZAGREB, 11. rujna (Hina) - Hrvatski bi inozemni dug do kraja godine,
uz deficit tekućih transakcija platne bilance od 7 posto BDP-a,
mogao iznositi gotovo 21 milijardu dolara, odnosno njegov udjel u
bruto domaćem proizvodu (BDP) bit će iznad 70 posto, upozorio je
guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski na
današnjem susretu s novinarima.#L#
To nije katastrofalno, ali s dugom od 70 posto BDP-a ne može se
priuštiti luksuz akumuliranja visokog deficita tekućih
transakcija - to zajedno ne može ići, kaže Rohatinski.
Po podatcima središnje banke, deficit tekućih transakcija platne
bilance u prvih šest mjeseci ove godine iznosio je čak 2,45
milijardi dolara, što je nominalno za gotovo 50 posto više nego u
istom razdoblju lani, a, uzme li se u obzir kretanje tečaja dolara,
deficit je veći za 30 posto. Deficit platne bilance u prvih je šest
mjeseci iznosio 7 posto BDP-a, i dalje je visok, a prema Memorandumu
s MMF-om ne bi smio biti veći od 5,5 posto BDP-a.
Guverner iznosi i da je u dosadašnjim razgovorima s predstavnicima
Međunarodnog monetarnog fonda, koji se nalaze u radnom posjetu
Hrvatskoj, stekao dojam da je visina inozemnog duga za njih
prihvatljiva jedino ako je - plafon.
Rohatinski je podsjetio na učinke mjera središnje banke uvedenih
početkom godine, kao i mjera s početka rujna, ocijenivši da je sada
razvidno da su one dale očekivane rezultate. Osnovna intencija o
obveznom upisu blagajničkih zapisa ako plasmani banke rastu
kvartalno više od 4 posto, odnosno 16 posto na godišnjoj razini,
bila je bitno usporiti dinamiku rasta plasmana. To je i postignuto
jer je rast plasmana banaka u prvih osam mjeseci ove godine iznosio
9,5 posto , a novčane mase 10 posto, što je upola sporije nego u
istom lanjskom razdoblju, istaknuo je guverner.
Negativnih implikacija tih mjera, od kojih su kritičari izdvajali
kontrakciju kredita, recesiju, rast kamatnih stopa, s tim u vezi
veću inflaciju i sl. - nema, naglašava Rohatinski. Tečaj je i dalje
stabilan, takav će i ostati, a nije došlo do povećanja inflacije. U
prvih je osam mjeseci kuna deprecirala prema euru 0,2 posto,
odnosno u godinu dana 0,4 posto, dok je inflacija u prvih osam
mjeseci iznosila 1,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što
je na razini EU.
Temeljem podataka o rastu industrijske proizvodnje,
građevinarstva i turizma, guverner HNB-a ocjenjuje da će realni
rast BDP-a u ovoj godini biti barem 4,5 posto.
Učinci mjera monetarne politike imaju nezanemariv utjecaj na
ublažavanje problema platne bilance, na kretanje robne razmjene i
odnos tekućih transakcija u platnoj bilanci. Usporavanjem ponude
novca dijelom je usporena potražnja za uvoznim proizvodima. Nema
više eskalacije trenda rasta uvozu kao u četvrtom kvartalu prošle
godine i prvom kvartalu ove godine, ali to ipak nije bilo dovoljno
da bitnije promijeni prosječne odnose između uvoza i izvoza i
zaustavi rast deficita u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Uvoz je u prvih sedam mjeseci (izražen u kunama) rastao 11,8 posto
više nego lani u istom razdoblju, a izvoz je bio s upola manjim
rastom, 5,7 posto. Unatoč usporavanju, saldo robe razmjene je u
deficitu (od 4,5 milijarde dolara) koji je povećan sa 14,3 na 16
posto BDP-a. Pokrivenost uvoza izvozom smanjena je sa 46,6 na 44
posto, kaže guverner. No, ocjenjuje da bi "stvari stajale mnogo
gore" bez mjera HNB-a s početka godine, dodajući da je deficit u
razmjeni roba i usluga smanjen sa 9,6 na 7,6 posto BDP-a.
Iznosi i podatak da je, iako je nastavljeno povećanje deficita u
robnoj razmjeni, ostvaren veliki rast deviznog priljeva s osnova
rasta usluga.
No, platna bilanca je ukupno lošija i zbog dvije pojave kojih nije
bilo ranijih godina (ukupnog iznosa od milijardu dolara). Prva je
transfer dobiti poduzeća i banaka iz zemlje, što je, naglašava i
guverner, normalna pojava, te jednokratno reinvestiranje dobiti
jednog poduzeća (riječ je o Plivi, odnosno revalorizaciji
patentnog prava što je poslužilo kao kolateral za dobivanje
međunarodnog akreditiva, u vrijednosti 350 milijuna dolara).
Umanji li se ukupan iznos za tu (Plivinu) transakciju, deficit
tekućih transakcija platne bilance bio bi smanjen sa 7 na 6 posto,
ističe guverner.
Kako bi osnažili djelovanje postojećih mjera za bolje rezultate u
platnoj bilanci, Savjet HNB-a, podsjeća guverner, donio je odluku
da se udio obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka, koji se izdvaja
u kunama, povećava sa 25 posto na 35 posto. Efekt toga je
'imobilizacija' 2,4 milijarde kuna, kaže guverner dodajući da su
banke reagirale povećanjem kamatnih stopa na međubankarskom
tržištu (do 9 posto). No, smatra da će se nakon obavljenog obračuna
obvezne rezerve i osiguranja likvidnih sredstava, uslijediti pad
kamatnih stopa na tržištu novca.
Guverner očekuje i da će kamatne stope na kredite stanovništvu i
poduzećima do kraja ove godine kao i u idućoj godini ostati na
sadašnjoj razini, odnosno neće doći do njihova povećanja.
Priče o neodobravanju kredita odnosno težem odobravanju kredita
također su se pokazale netočnima. Točno je i da neki programi nisu
kreditirani priželjkivanim intenzitetom, ali uzrok tome,
naglašava guverner, nisu HNB i njene mjere već uglavnom programi.
Istina je, napominje, da su mjere HNB-a povećale troškove bankama,
ali nije došlo do povećanja kamatnih stopa i zbog jake
konkurencije. Ni jedna banka nije htjela preuzeti rizik gubitka
dijela svojih kreditnih komitenata, a u HNB-u ističu da je i dalje
vrlo visoka razlika između aktivnih i pasivnih stopa u bankama.
Bez obzira na sve to, banke uspijevaju solidno poslovati i
ostvarivati uspješne rezultate, kaže Rohatinski. Iznosi i
zanimljiv statistički podatak da je u ovoj godini zapravo
zabilježeno smanjenje kamatnih stopa jer je prosječna kamatna
stopa za kunske kredite sa deviznom klauzulom smanjena sa 9,5 na 8
posto u srpnju i kolovozu. To je prosjek, ali i indikator koji
pokazuje da mjere HNB-a nisu i neće dovesti do povećanja kamatnih
stopa, istaknuo je guverner Rohatinski.
Guverner ističe i da u svjetlu postojećih mjera neće do kraja godine
biti potrebne druge mjere monetarnih restrikcija, te da u idućoj
godini neće biti ograničenja plasmana banaka već će se mjere
odnositi na ograničenje kreditnog potencijala.
(Hina) db db