ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, donio odluku kojim se obvezna devizna rezerva banaka povećava sa 25 na 35 posto.
ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na
današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera Željka
Rohatinskog, donio odluku kojim se obvezna devizna rezerva banaka
povećava sa 25 na 35 posto. #L#
Naime, kako je priopćeno iz HNB-a, Savjet je danas donio Odluku o
izmjeni Odluke o obveznoj pričuvi kojom se udio obvezne pričuve na
deviznu pasivu banaka koji se izdvaja u kunama povećava sa 25 posto
na 35 posto.
To je prva od mjera koje će HNB prema potrebi poduzimati, sukladno
opredjeljenju iz točke 14. Dodatnog memoranduma o ekonomskoj i
financijskoj politici, kojeg su Vlada Republike Hrvatske i
Hrvatska narodna banka uputili Međunarodnom monetarnom fondu 4.
srpnja ove godine.
Točka 14. tog dokumenta glasi: "Mjera usmjerena na usporavanje
kreditne ekpanzije, koja je uvedena na početku 2003., je
privremena. HNB namjerava krajem 2003. zamijeniti tu mjeru
bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama. U međuvremenu,
HNB neće oklijevati pojačati učinke postojeće mjere tako što će
povećanjem minimalne obvezne pričuve smanjiti likvidnost
bankovnog sustava ako to bude potrebno zbog kretanja domaće
inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne
bilance. Na kraju, prilikom drugog preispitivanja provedbe
programa naglasak će biti stavljen na bilo koje monetarne i druge
mjere koje će možda biti nužne za zadržavanje eksternih kretanja u
okviru ciljeva programa", navodi se u priopćenju sa sjednice
Savjeta HNB-a.
Donošenje te prve mjere posljednjih je dana najavljivao i sam
guverner Željko Rohatinski. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog
dijela obvezne rezerve biti imobiliziranje (neutraliziranje) oko
2,1 milijardu kuna.
Guverner je već najavio i moguće nove mjere monetarne politike u
slučaju da današnja mjera ne da očekivane rezultate. U tom bi
slučaju HNB išao na povećanje opće stope obvezne rezerve sa 19 na 22
posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je
najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje
beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30
posto tog zaduženja.
Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na dan 30.
lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u
usporedbi s početkom godine povećanje za 3,22 milijarde dolara.
U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37
milijarde dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu
dolara više nego na dan 31. prosinca 2002. Za istu vrijednost, sa
četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale
sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga.
Podatci središnje banke pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove
godine deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio 2,45
milijardi dolara, i u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećan
je 49,3 posto.
(Hina) pp/bn db