PREDSJEDNIK EBRD-A POSJETIO HNB

ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Predsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Jean Lemierre sa suradnicima razgovarao je danas s guvernerom Hrvatske narodne banke (HNB) Željkom Rohatinskim i drugim dužnosnicima središnje banke o makroekonomskim prilikama i mjerama novčane politike, stanju u bankovnom sustavu, te o mogućnostima da EBRD potpomogne daljnje strukturalne reforme i gospodarsko uključivanje naše zemlje u Europsku uniju.#L# Predsjednika EBRD-a je zanimalo gledište HNB-a o tome koliko su zabrinjavajući aktualni platnobilančni pokazatelji i kretanja u bankovnom sektoru, te kakve su mogućnosti središnje monetarne institucije da drži kontrolu nad zbivanjima u ta dva područja, priopćeno je iz HNB-a. Guverner HNB-a istaknuo je da, s obzirom na sve što se u Hrvatskoj događalo tijekom proteklog desetljeća i na činjenicu da se domaća štednja kreće na razini deset posto bruto domaćeg proizvoda, a potrebe za investiranjem su dvostruko veće, nije neobično ni inozemno zaduživanje ni deficit tekućeg računa platne bilance. Iako zasad nema nikakvih poteškoća u otplati kako javnog, tako i privatnog zaduženja, rastući dug i platna bilanca ipak zahtijevaju osobitu pozornost. Problem je, nastavlja se u podužem priopćenju, prvenstveno u tome što prevelik dio posuđenih sredstava odlazi u tekuću potrošnju, a ne u ulaganja koja bi podizala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i jačala izvoz, te olakšavala ne samo buduće servisiranje duga, nego i uključivanje zemlje u međunarodne integracije. Bez poboljšanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni neće biti održiva dugoročnija ekonomska stabilnost. Razlozi nezadovoljavajućih sadašnjih rezultata su višestruki. Hrvatska je u proteklom desetljeću, ponajviše zbog neekonomskih činilaca, slabo sudjelovala u prvom velikom valu izravnih stranih ulaganja u tranzicijske zemlje, te izgubila ulogu dobavljača i u nekim ranije značajnim izvoznim sektorima. Zbog dezinvestiranja je zaostala i u tehnološkom razvitku, i upravo u tom pogledu izravna strana ulaganja mogla bi značiti najveći pomak. U račun međunarodne konkurentnosti valja uzeti i činjenicu da je u Hrvatskoj veći udjel poreza u bruto domaćem proizvodu, nego u nizu zemalja s kojima se ovdašnja poduzeća trebaju nadmetati za poslove, navodi se. Sve to govori da se eventualnim drastičnijim tečajnim promjenama ne bi - kao što neki sugeriraju - mogla postići izvozna osposobljenost gospodarstva, procjenjuju u HNB-u držeći da se time ne bi eliminirala provjereno niska elastičnost izvoza i uvoza u malom i otvorenom hrvatskom gospodarstvu na tečajne promjene, a s obzirom da su krediti odobravani uglavnom s valutnom klauzulom, značajnijim tečajnim promjenama povećao bi se kreditni rizik. Osim toga, u našoj zemlji devize i sada čine blizu 70 posto ukupnih likvidnih sredstava, a u slučaju tečajne nestabilnosti i povećana kunska štednja nastojala bi se pretvoriti u devize, što bi stvorilo dodatni pritisak na tečaj. Podatak da središnja banka već oko šest mjeseci uopće ne intervenira na deviznom tržištu, također opovrgava tvrdnje o "umjetno održavanom tečaju". Slično kao i inozemni dug, sam po sebi ne bi zabrinjavao ni platnobilančni deficit kad istodobno ne bi postojao i proračunski deficit. Poželjne promjene u tim područjima nije moguće postići monetarnom restriktivnošću, već je nužno djelovanje kratkoročnim i dugoročnijim mjerama ukupne gospodarske politike. Ono što za poticanje ulaganja i smanjivanje rizika može činiti novčana politika - a to su niska inflacija, stabilan tečaj i eksterna likvidnost zemlje - bit će i nadalje ciljevi koje HNB nastoji održavati svim raspoloživim mjerama monetarne politike, ističe se u priopćenju. Predsjednik EBRD-a podržao je takav pristup i naglasio spremnost svoje institucije da i ubuduće podupire strukturalne promjene i razvojne napore Hrvatske na odabranom putu priključivanja Europskoj uniji, na način koji će u što većoj mjeri odgovarati hrvatskim potrebama i obostranim interesima, prenosi se u priopćenju Hrvatske narodne banke. (Hina) pp db