VLADA O PROBLEMU ZADUŽENJA I PLATNE BILANCE

VLADA O PROBLEMU ZADUŽENJA I PLATNE BILANCE Hina-Financijski servis Dodatno poticanje proizvodnje za izvoz, hitno aktiviranje agencije za poticanje izvoza i stranih ulaganja, povećanje konkurentnosti, smanjenje uvoza i veća ulaganja u znanje, neke su od mjera koje je danas utvrdila hrvatska Vlada kako bi se povećao izvoz i smanjio deficit platne bilance. Nije primarni problem visina inozemnog duga, još manje javnog duga, naš problem je bez sumnje deficit platne bilance odnos uvoza i izvoza istaknuo je premijer Ivica Račan. To je potvrdio i ministar financija Mato Crkvenac koji je u raspravi o problemu zaduženosti platne bilance rekao da ne postoji problem servisiranja inozemnog duga, da je Hrvatska likvidna i solventna no da je neprihvatljiv trend ukupnog inozemnog duga i deficita platne bilance. Ukupni javni dug (unutarnji i vanjskih dug države, dugovi lokalnih jedinica, cestogradnje, te dana državna jamstva) iznosi 96,4 milijarde kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a. Isključe li se iz toga duga dana državna jamstva u iznosu od 14,3 milijarde kuna javni dug je 82,1 milijardu kuna, što je 43,2 posto BDP-a. Nema razloga da idućih godina javni dug bude veći od 52 posto BDP-a rekao je Crkvenac, dodajući da je granica prihvatljive zaduženosti do 60 posto BDP-a. Ta je razina za 15 zemalja EU trenutno 63,5 posto što znači da je zaduženost Hrvatske 12,7 postotnih poena niža nego u EU, kazao je ministar. Poručio je da takvo stanje ne zahtjeva drastične, žestoke odnosno šok mjere ekonomske politike. Članovi Vlade podsjetili su da je Hrvatska trebala inozemnu akumulaciju za razvoj te da stope gospodarskog rasta potvrđuju da je to zaduženje dobro upotrebljeno. Izvoz, upozorio je ministar obrta Željko Pecek zadnjih 10 godina stagnira, otprilike je na istoj razini, a pokrivenost uvoza izvozom je oko 50 posto. S druge strane ministar gospodarstva Ljubo Jurčić kaže kako je robni izvoz u posljednje tri godine sa 3,5 milijardi dolara porastao na pet milijardi dolara. Uvoz će i dalje rasti, ali manje nego do sada, zaduženje će se povećati u apsolutnim iznosima, ali ne i relativno, po udjelu BDP jer će BDP rasti brže nego zaduženje, procjenjuje Jurčić. Također je rekao da bi u idućoj godini brodogradnja mogla povećati izvoz za oko 250 milijuna dolara, šibenski TLM za 100 milijuna dolara, Đuro Đaković za 50-ak milijuna i s.l. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić tvrdi da se povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda ne može nazvati katastrofičnim. Uvoz tih proizvoda 1999. bio je 882 milijuna dolara, a prošle godine nešto više od milijarde dolara. S druge strane postoje dobri trendovi u izvozu koji je gotovo udvostručen s 300 na 600 milijuna dolara, rekao je Pankretić. Članovi Vlade suglasni su da izvoz treba biti prioritet i da pritom veći značaj treba dati znanju, istraživanjima, razvoju usluga turizma malih i srednjih poduzeća i s.l. Prema procjeni ministra Crkvenca ostvarenjem mjera za povećanje izvoza, deficit tekućeg računa platne bilance koji je prošle godine bio 7,1 posto BDP-a ove bi godine mogao biti oko 8 posto, dok bi iduće trebao pasti na 5 posto, a 2005. iznositi 3,5 posto BDP.