SAVJET HNB-A OČEKIVANO DONIO PRVU MJERU VEZANU UZ OBVEZNU PRIČUVU

SAVJET HNB-A OČEKIVANO DONIO PRVU MJERU VEZANU UZ OBVEZNU PRIČUVU BANAKA HINA - Financijski servis Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, donio odluku kojim se obvezna devizna rezerva banaka povećava sa 25 na 35 posto. Naime, kako je priopćeno iz HNB-a, Savjet je danas donio Odluku o izmjeni Odluke o obveznoj pričuvi kojom se udio obvezne pričuve na deviznu pasivu banaka koji se izdvaja u kunama povećava sa 25 posto na 35 posto. To je prva od mjera koje će HNB prema potrebi poduzimati, sukladno opredjeljenju iz točke 14. Dodatnog memoranduma o ekonomskoj i financijskoj politici, kojeg su Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka uputili Međunarodnom monetarnom fondu 4. srpnja ove godine. Točka 14. tog dokumenta glasi: "Mjera usmjerena na usporavanje kreditne ekpanzije, koja je uvedena na početku 2003., je privremena. HNB namjerava krajem 2003. zamijeniti tu mjeru bonitetnim i više cjenovno orijentiranim mjerama. U međuvremenu, HNB neće oklijevati pojačati učinke postojeće mjere tako što će povećanjem minimalne obvezne pričuve smanjiti likvidnost bankovnog sustava ako to bude potrebno zbog kretanja domaće inflacije, rasta kredita i kretanja na tekućem računu platne bilance. Na kraju, prilikom drugog preispitivanja provedbe programa naglasak će biti stavljen na bilo koje monetarne i druge mjere koje će možda biti nužne za zadržavanje eksternih kretanja u okviru ciljeva programa", navodi se u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a. Donošenje te prve mjere posljednjih je dana najavljivao i sam guverner Željko Rohatinski. Efekt povećavanja izdvajanja deviznog dijela obvezne rezerve biti imobiliziranje (neutraliziranje) oko 2,1 milijardu kuna. Guverner je već najavio i moguće nove mjere monetarne politike u slučaju da današnja mjera ne da očekivane rezultate. U tom bi slučaju HNB išao na povećanje opće stope obvezne rezerve sa 19 na 22 posto, a ako ni ta mjera ne donese željene rezultate, Rohatinski je najavio mogućnost kapitalnih restrikcija, odnosno uvođenje beskamatnog depozita za zaduživanje banaka u inozemstvu u iznosu 30 posto tog zaduženja. Po podacima Hrvatske narodne banke, ukupan inozemni dug na dan 30. lipnja ove godine iznosio je 18,56 milijardi dolara, što je u usporedbi s početkom godine povećanje za 3,22 milijarde dolara. U ukupnom inozemnom dugu na državu je krajem lipnja otpadalo 7,37 milijarde dolara, odnosno 37,8 posto, što je gotovo milijardu dolara više nego na dan 31. prosinca 2002. Za istu vrijednost, sa četiri na pet milijardi dolara, povećan je dug banaka, dok na ostale sektore otpada 4,7 milijardi dolara inozemnog duga. Podatci središnje banke pokazuju da je u prvih šest mjeseci ove godine deficit tekućih transakcija platne bilance iznosio 2,45 milijardi dolara, i u usporedbi s istim lanjskim razdobljem povećan je 49,3 posto.