HR-VLADA-FINANCIJE-Vlada CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA I SOLVENTNA CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA I SOLVENTNAHina-Financijski servisMinistar financija Mato Crkvenac izjavio je danas da ne postoji problem servisiranja inozemnog duga,
da je Hrvatska likvidna i solventna, no da je neprihvatljiv trend ukupnog inozemnog duga i deficita platne bilance.Ukupni javni dug Hrvatske, dakle unutarnji i vanjskih dug države, dugovi lokalnih jedinica, cestogradnje, te dana državna jamstva, iznosi 96,4 milijarde kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a, rekao je Crkvenac na sjednici Vlade dodajući da je granica prihvatljive zaduženosti do 60 posto BDP-a.Ukupan inozemni dug (država, banke i poduzeća) iznosi 19,2 milijarde dolara. Od oko 3 milijarde dolara, za koliko se taj dug povećao ove godine, 1,2 milijarde čine tečajne razlike na koje se ne može utjecati, objasnio je Crkvenac. Ministar tvrdi kako su u fazi razvoja u kojoj se nalazi Hrvatska svi analitičari očekivali povećanje inozemne zaduženosti. Kao razloge za to spominje rješavanje problema što su ih donijeli rat i obnova, troškove financijske konsolidacije gospodarstva, ubrzanje gospodarskog rasta, otvaranje granica, intenzivne reforme. Unatoč svemu ministar poručuje da stanje nije takvo da
CRKVENAC: HRVATSKA JE LIKVIDNA I SOLVENTNA
Hina-Financijski servis
Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je danas da ne postoji
problem servisiranja inozemnog duga, da je Hrvatska likvidna i
solventna, no da je neprihvatljiv trend ukupnog inozemnog duga i
deficita platne bilance.
Ukupni javni dug Hrvatske, dakle unutarnji i vanjskih dug države,
dugovi lokalnih jedinica, cestogradnje, te dana državna jamstva,
iznosi 96,4 milijarde kuna, odnosno 50,8 posto BDP-a, rekao je
Crkvenac na sjednici Vlade dodajući da je granica prihvatljive
zaduženosti do 60 posto BDP-a.
Ukupan inozemni dug (država, banke i poduzeća) iznosi 19,2
milijarde dolara. Od oko 3 milijarde dolara, za koliko se taj dug
povećao ove godine, 1,2 milijarde čine tečajne razlike na koje se ne
može utjecati, objasnio je Crkvenac. Ministar tvrdi kako su u fazi
razvoja u kojoj se nalazi Hrvatska svi analitičari očekivali
povećanje inozemne zaduženosti.
Kao razloge za to spominje rješavanje problema što su ih donijeli
rat i obnova, troškove financijske konsolidacije gospodarstva,
ubrzanje gospodarskog rasta, otvaranje granica, intenzivne
reforme. Unatoč svemu ministar poručuje da stanje nije takvo da
zahtjeva drastične, žestoke, odnosno šok mjere ekonomske politike.
Nema potrebe za mjerama koje bi usporile gospodarski razvoj, ističe
Crkvenac i najavljuje da će u Hrvatskoj i dalje vladati uvjeti koji
potiču gospodarski razvoj, da će izvoz biti apsolutni prioritet, da
će se nastaviti politika visoke makro ekonomske stabilnosti,
ubrzanog zapošljavanja i rasta standarda.
Poseban značaj članovi Vlade daju izvozu, većoj aktivnosti
agencije za promicanje ulaganja i izvoza, poticanju novih
proizvoda za izvoz, uslugama, povećanju konkurentnosti.
Ostvarivanjem tih mjera deficit tekućeg računa platne bilance koji
je prošle godine bio 7,1 posto BDP-a, ove bi godine trebao biti oko 8
posto, iduće bi mogao pasti na pet posto, a 2005. računa se na 3,5
posto BDP-a, rekao je Crkvenac. Inozemni dug, platna bilanca,
izvoz, središnje su točke na kojima se mora postići nacionalni
konsenzus poručio je Crkvenac sa sjednice Vlade koja je
raspravljala o problemu zaduženosti i platne bilance, te mjerama za
povećanje izvoza i smanjenje deficita bilance plaćanja. O problemu
duga i platne bilance raspravljat će i Hrvatski sabor.