ZAGREB, 19. ožujka (Hina)- Delta Neretve, jedina u Hrvatskoj i jedno od posljednjih močvarnih staništa u Sredozemlju, uskoro bi trebala biti proglašena parkom prirode, što uz očuvanje biološke raznolikosti stanovništvu otvara veliku
mogućnost gospodarskog razvoja, ponajprije u turizmu i ekološkom poljodjelstvu.
ZAGREB, 19. ožujka (Hina)- Delta Neretve, jedina u Hrvatskoj i
jedno od posljednjih močvarnih staništa u Sredozemlju, uskoro bi
trebala biti proglašena parkom prirode, što uz očuvanje biološke
raznolikosti stanovništvu otvara veliku mogućnost gospodarskog
razvoja, ponajprije u turizmu i ekološkom poljodjelstvu. #L#
To je prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja
koji bi uskoro trebao biti podastrt Vladi, a do kraja godine i
Hrvatskom saboru, rekao je za Hinu načelnik Odjela za očuvanje
prirodnih vrijednosti Ministarstva Radenko Deželić.
Delta Neretve obuhvaća 24.585 hektara površine, jedina je u
Hrvatskoj te jedno od posljednjih močvarnih staništa u
Sredozemlju, što joj daje i međunarodni značaj.
Deželić je rekao da je prošli tjedan Ministarstvo u Opuzenu,
Metkoviću i Pločama organiziralo javne rasprave o proglašenju
Delte Neretve parkom prirode i da su lovci bili nezadovoljni, jer su
zaključili da više neće loviti kao do sada. Lov će biti dopušten,
ali usklađen sa zaštitom i ograničen na prostornim planom određena
područja posebnih obilježja i planom upravljanja parkom prirode,
rekao je Deželić. Naveo je da zbog lova i gubitka staništa danas u
Delti Neretve više ni izdaleka nema tolik broj ptica kao prije.
Stanje je usporedio s Vranskim jezerom u kojem je, prije nego je
proglašeno parkom prirode i uspostavljena javna ustanova, ptica
gotovo nestalo, ali su se nakon toga za nekoliko godina ponovno
vratile.
Proglašenjem parkom prirode postižu se društvene koristi od
očuvanja ugroženih staništa, neonečišćena i zdrava okoliša,
turističkih djelatnosti, poticaja za razvoj ekološkog
poljodjelstva i velikih mogućnosti zapošljavanja stanovništva.
Ministarstvo zaštite okoliša na tom području kani uspostaviti
cjelovit sustav zaštite prekograničnom suradnjom sa susjednom
Bosnom i Hercegovinom. Spajanjem s hercegovačkim Hutovim blatom,
koje graniči s Deltom Neretve, dobilo bi se jedinstveno područje
koje bi i u svjetskim razmjerima bilo prepoznato kao izvanredna
vrijednost te vjerojatno potpomognuto i iz međunarodnih fondova,
istaknuo je Deželić.
Sada su pod zaštitom Ušće Neretve kao posebni ihtiološko-
ornitološki rezervat, Modro oko i jezero Desne kao zaštićeni
krajolik te Orepak, Pod gredom i Prud kao posebni ornitološki
rezervat.
Neretvansko stanovništvo nekad se bavilo lovom, ribolovom i
poljoprivredom na zemlji koja se od močvare otimala tzv.
jendečenjem. Lopatama ili tzv. badiljima u vrijeme velikih oseka
izbacivali su iz močvare mulj i slagali ga u tzv. otočiće u obliku
kvadrata ili pravokutnika, stvarajući tako od močvarnog tla
poljoprivredne parcele i lijepe i zanimljive kanale. To je
jedinstven način stvaranja poljoprivrednih površina u Europi, a
vjerojatno i svijetu. Tako su nastajale i jaruge, dugi močvarni
kanali za lov, uglavnom, jegulje, ali i ostale ribe.
Danas se to obavlja bagerom ili jaružalima, a posljedica su
stvaranje prevelikih poljoprivrednih parcela i kanala, tako da
močvara ubrzano nestaje i to je pogubno za njezino održanje.
Nadalje, stanje u poljoprivredi je nesređeno, riba i ptica sve je
manje, turizam nije organiziran i tek je u začetcima.
Proglašenjem Delte Neretve parkom prirode zaštita prirode postat
će osnova za razvoj turizma - privući će izletnike, promatrače
ptica, ljubitelje kulturne baštine, potaknut će izradu suvenira i
ponudu tradicionalnih jela. To će područje na turističkim
zemljovidima biti označeno zelenom bojom i ponajprije će o domaćem
pučanstvu ovisiti koliko će te mogućnosti znati iskoristiti,
istaknuo je Deželić. K tomu osnovat će se i javna ustanova koja će u
čuvarskim i nadzornim službama zaposliti nekoliko desetaka ljudi,
najviše niže i srednje stručne spreme.
U Hrvatskoj je trenutačno deset parkova prirode - Biokovo, Vransko
jezero, Telašćica, Velebit, Lonjsko polje, Učka, Papuk, Kopački
rit, Žumberak - Samoborsko gorje i Medvednica.
Delta Neretve je na popisu Ramsarske konvencije, koja štiti
močvarna staništa, i u svijetu je priznato područje za ptice u
Europi (IBA). Odlikuje se raznolikošću vrsta i staništa - 310 vrsta
ptica od kojih 115 gnjezdarica - ribljim vrstama (jegulje, cipli,
šarani plotice i dr.) te florom i faunom. Tu se gnijezde rijetke i
ugrožene ptice u europskim razmjerima: brkata sjenica, bukavac,
patka njorka, morski kulik, štijoke i trstenjaci. Gušćarice i
ćurlini su ptice koje se sele i zimuju u Delti Neretve.
Posebna važnost za Hrvatsku jest to što je Neretva najveća rijeka
Jadranskoga slijeva i jedina delta. Ondje su najveći ostatci
sredozemnih močvara u Hrvatskoj s velikom raznolikošću vrsta i
staništa. Velike površine Delte Neretve su pod trstikom, što je
izvanredno povoljno stanište za ptice.
Močvarna staništa su jezera, ostatci laguna, vlažne livade,
tršćaci, kanali, rukavci, prudovi i slanuše, a okolno kraško
područje važno je zbog izvora, brojnih špilja, bogatstva podzemnih
vodenih staništa i endemičnih vrsta.
To područje ima i bogatu spomeničku baštinu - Narona, Augusteum,
Kula Norinska, crkva sv. Vida i Vespazijan, tvrđava fort Opus i
druge.
(Hina) bma sšh