NJ 20. I. FR: NJEMAČKA OPET UZ HRVATSKU

NJEMAČKA FRANKFURTER RUNDSCHAU 20. I. 2003. Hrvatska želi što prije ući u Europsku uniju "Hrvatska se nada da će ubrzo biti primljena u Europsku uniju - po mogućnosti već 2007. g., zajedno s Rumunjskom i Bugarskom. Zato hrvatski premijer Ivica Račan namjerava ovog ponedjeljka na sastanku s njemačkim kancelarom Gerhardom Schroederom u Berlinu pridobiti njemačku potporu. Ta jadranska zemlja namjerava već 25. veljače podnijeti zahtjev za prijem u članstvo EU, izvijestio je prošlog petka hrvatski list Vjesnik. Hrvatska vlada prethodno je objavila da će Račan i predsjednik Stipe Mesić sljedećih tjedana posjetiti i druge glavne gradove na Zapadu kako bi im iznijeli svoju želju. Mišljenja se u Europskoj uniji razilaze kada je u pitanju politika prema Hrvatskoj. Zbog nedostatne spremnosti Zagreba na suradnju s haaškim sudom UN za ratne zločine, Velika Britanija zastupa tvrd stav. Tako je London prošle jeseni suspendirao proces ratifikacije sporazuma Hrvatske i EU o stabilizaciji i pridruživanju nakon što je Račanova vlada odbila izručiti nekadašnjeg načelnika glavnog stožera Janka Bobetka, optuženog za ratne zločine. Druge zemlje - poput Njemačke - više teže podupiranju socijaldemokratske vlade u Zagrebu, strahujući da bi pretjerani vanjskopolitički pritisak dodatno ojačao nacionalističke snage. Po tumačenju EU-a Hrvatska zajedno s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Jugoslavijom spada među pet država Zapadnog Balkana, čija perspektiva za pristup EU još nije na vidiku. Nade da bi Hrvatska prije mogla dobiti status kandidata za pristup probudile su u prvom redu izjave njemačkog povjerenika za proširenje EU Guenthera Verheugena, izrečene prošle jeseni na jednoj konferenciji u Beču. Naime, tada su citirane Verheugenove riječi po kojima Hrvatska ne spada u Zapadni Balkan i treba je smatrati iznimkom kada je u pitanju tempo integracije. Ostali zapadni političari zastupaju skeptičniji stav prema tom pitanju. Hrvatska će se ponajprije morati potruditi uvjeriti EU da je prevladala nacionalističko nasljeđe iz Tuđmanove ere, koje je odredilo 90-e godine. Mnogi se u Zagrebu nadaju da će Berlin ponovno preuzeti ulogu 'zagovornika' hrvatskih interesa. Naime, u procesu raspada Jugoslavije 1991. g. njemačka vlada a ponajprije tadašnji ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher spadali su među prve političare koji su poduprli priznanje Hrvatske. Prva odluka o zahtjevu Hrvatske za prijemom u članstvo EU vjerojatno će biti donesena na sastanku na vrhu EU koji bi trebao biti održan u lipnju u Grčkoj", dodaje na kraju priloga Gemma Poerzgen.