ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Snažnije približavanje europskog jugoistoka Europskoj uniji, potpisivanje sporazuma o pristupu s 10 novih članica, učinkovitija borba protiv ilegalnog useljavanja i jačanje sustava europske sigurnosti
dominirat će agendom EU u idućih šest mjeseci, sukladno najavama Grčke koja je u srijedu preuzela predsjedanje od Danske.
ZAGREB, 1. siječnja (Hina) - Snažnije približavanje europskog
jugoistoka Europskoj uniji, potpisivanje sporazuma o pristupu s 10
novih članica, učinkovitija borba protiv ilegalnog useljavanja i
jačanje sustava europske sigurnosti dominirat će agendom EU u
idućih šest mjeseci, sukladno najavama Grčke koja je u srijedu
preuzela predsjedanje od Danske.#L#
Grčka će tijekom šestomjesečnog predsjedanja Unijom, kako je to
višekratno potvrđeno iz vrha njezine vlasti, nastojati dati
"snažan poticaj" zemljama zapadnog Balkana, vodeći računa o
činjenici da su one na različitom stupnju razvoja i da ih zato ne
treba nužno tretirati "en bloc", već individualno.
Procesom stabilizacije i pridruživanja s EU obuhvaćeno je pet
zemalja jugoistočne Europe - Hrvatska, Makedonija, BiH, Albanija i
SRJ - a dvije prvospomenute potpisale su Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju. Grčka će krajem lipnja u Solunu organizirati summit
EU s tih pet zemalja, nakon kojeg će postati jasnije njihove
europske perspektive.
Predstojeću godinu neki su hrvatski diplomatski izvori procijenili
ključnom u procesu približavanja Hrvatske EU upravo zbog činjenice
da će Unijom, koja se ove godine bavila ponajprije sobom odnosno
proširenjem, uzastopno predsjedati dvije nama susjedne zemlje.
Nakon Grčke na čelo EU u srpnju dolazi Italija - kojima je europski
jugoistok već zbog same blizine vrlo značajan.
To je odlučila maksimalno iskoristiti Hrvatska, koja će, po
najavama, sredinom, a najkasnije do kraja veljače podnijeti
službenu molbu za primanje u članstvo EU.
Kako bi osnažio vjerodostojnost hrvatske molbe, odnosno svoje
sugovornike uvjerio da je Hrvatska spremna preuzeti odgovornosti
zemlje kandidata za članstvo, predsjednik Vlade Ivica Račan u
drugoj bi polovici siječnja trebao obići nekoliko europskih
prijestolnica (Berlin, London, Madrid, Rim i Atenu), dok bi
predsjednik Republike Stjepan Mesić trebao posjetiti Pariz.
Veliku pozornost grčko će predsjedništvo pokloniti poštivanju
kalendara proširenja EU, pri čemu će jedan od najvažnijih događaja
biti potpisivanje sporazuma s 10 zemalja koje su u Kopenhagenu
dobile poziv za ulazak u uniju (Cipar, Češka, Estonija, Latvija,
Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija).
Potpisivanje je najavljeno za 16. travnja u Ateni, pri čemu su neki
grčki dužnosnici "okupljanje 25 šefova država i vlada u Akropoli,
kolijevci demokracije" ocijenili "događajem stoljeća" za Grčku.
Kao jedan od prioriteta Grčka je istaknula i borbu protiv ilegalne
imigracije, najavljujući od samog početka svojeg predsjedavanja
Unijom provedbu učinkovitih mjera poput napada na mreže koje se
bave ilegalnom imigracijom u samim članicama EU, uz punu suradnju
zemalja članica i trećih zemalja.
Kako je upozorio grčki ministar vanjskih poslova Georges
Papandreu, to je potrebno i zato što će se u suprotnom "EU uskoro
sukobiti s problemima snažne ksenofobije i rasizma, a Europi su
potrebni legalni useljenici kako bi se mogla nositi s izazovima sve
većeg starenja vlastitog stanovništva i jačanja gospodarskog
rasta".
Grčka će u idućih pola godine također pokušati ojačati i ubrzati
vanjsku i sigurnosnu politiku EU u nastojanju da unija, kako je
istaknuo premijer Kostas Simitis, "preuzme snažniju ulogu na
međunarodnoj pozornici".
Atena je najavila i pomoć u ispunjavanju europskih normi Rumunjskoj
i Bugarskoj, zemljama koje su ispale iz prvog kruga proširenja
2004. te jačanje suradnje s Turskom, kojoj je već pružila potporu u
zahtjevu da pregovore o pristupu u punopravno članstvo počne prije
2004.
(Hina) dam ps