NJ 28.XII.-FAZ-HRVATSKA KAO ŽRTVOVANI PJEŠAK

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 28. XII. 2002. Žrtvovanje pješaka "Za hrvatskoga predsjednika vlade Ivicu Račana vremenski je plan čvrsto određen: za vrijeme grčkog predsjedavanja od kojega se Zagreb nada znatno većem razumijevanju nego od danskog, već će u veljači 2003. predati zahtjev za članstvo u EU. Godinu nakon toga započet će pregovori o pristupu koji bi trebali svršiti do kraja 2006. godine. 'Ono što zatim preostaje', rekao je Račan u Saboru, 'proceduralni je i manje važan cilj formalnog pristupa u EU', koji bi se mogao postići zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, ali i individualnim pristupom poslije idućeg kruga proširenja. Sabor je 18. prosinca rezolucijom koju su potpisale sve stranke, podupro vladinu strategiju pristupa. Rezolucija definira pristup kao 'strategijski nacionalni cilj' koji treba postići na temelju 'individualnog približavanja i zasluga'. I to da je Hrvatska po svojem 'nasljeđu, svojoj kulturi i svojem geopolitičkom položaju' dio 'Srednje Europe i sredozemnog prostora' i pridonosi održanju i očuvanju stabilnosti u jugoistočnoj Europi. Prije rasprave u Saboru vlada je predočila još jedno 'izvješće o napretku' u provedbi Stabilizacijskog i pridružbenog sporazuma (SPS) s EU-om, koji je potpisala u listopadu 2001. Prema izvješću vlada se strogo pridržava vremenskoga plana za ispunjenje oko 350 mjera koje propisuje sporazum. Da Hrvatska ispunjava sve pretpostavke da bi se mogla priključiti Rumunjskoj i Bugarskoj u idućem krugu širenja unije. Proteklih se tjedana u hrvatskoj javnosti moglo razabrati sve veće zanimanje za pitanja europske integracije. Razlog tomu mogao bi uglavnom biti što Račanova vlada više ne može poricati europsko- političke deficite. NATO-ov vrh u Pragu i EU-ov vrh u Kopenhagenu bolno su jasno pokazali koliko je velik razmak prema drugim kandidatima za pristup, ne samo prema uspješnima u prvom krugu proširenja, među kojima su susjedne zemlje Slovenija i Mađarska, nego i prema gospodarski slično boležljivim balkanskim državama Rumunjskoj i Bugarskoj, kojima su u Kopenhagenu otvoreni izgledi za članstvo. Još gore: Hrvatska je s Jugoslavijom, Makedonijom, Bosnom i Albanijom svrstana u skupinu zemalja 'zapadnog Balkana' s kojom se ne identificira. Već mjesecima u Zagreb stižu gotovo samo negativne vijesti. Povod za to dala je Račanova vlada svojim ambivalentnim držanjem u slučaju optužnice bivšeg hrvatskog šefa glavnoga stožera Janka Bobetka pred haaškim sudom za ratne zločine (ICTY). Umjesto da ispuni svoju obvezu i optužnicu smjesta proslijedi hrvatskom sudu zbog izdavanja naloga za uhićenje, vlada je pokušala pravnim prigovorima zaustaviti postupak. To je trebalo nacionalnoj oporbi oduzeti vjetar iz jedara. Za to se vrijeme Bobetko ukopao u svojoj vili u Zagrebu koju su čuvali veterani i odbijao primiti optužnicu. Popustio je tek kad ga je zdravstveno stanje prisililo na liječenje u bolnici. Šteta koju je međunarodnom ugledu zemlje nanijela afera Bobetko, ustrajna je. Prvi put poslije Tuđmanove ere ponovno su se pojavile dvojbe u spremnost Zagreba da se pridržava državno-pravnih načela i preuzetih obveza. Predsjednik Mesić je doduše upozoravao na posljedice zanemarivanja međunarodnih pravila igre, no njegove se opomene dugo nisu slušale u igri snaga hrvatske unutarnje politike. U vladinoj koaliciji od početka se samo mala 'Hrvatska narodna stranka' (HNS) izjasnila sa bezuvjetnu suradnju s haaškim sudom. EU, NATO i OESS kritizirali su ponašanje vlade. Velika Britanija i Nizozemska zbog toga su suspendirale ratificiranje Stabilizacijskog i pridružbenog sporazuma s Hrvatskom. Prigovor nekih hrvatskih političara da Zapad u pitanju suradnje s ICTY-jem prema Hrvatskoj primjenjuje stroža mjerila nego prema Jugoslaviji, odbio je američki veleposlanik u Zagrebu Lawrence Rossin. Da Hrvatska ima 'ambiciju postati dijelom druge Europe od one kojoj pripada Jugoslavija', rekao je Rossin u jednom razgovoru za novine. Da nitko ne prisiljava Hrvatsku da pristupi NATO-u i EU-u, ali ako to želi, mora u potpunosti preuzeti obveze koje su s time povezane. Do zahtjeva za članstvo u EU-u u veljači, rekao je Račan, Hrvatska će 'svim dobronamjernim analitičarima' pokazati da ispunjava međunarodne obveze koje se odnose na zaštitu manjina i kao i na suradnju s ICTY-jem. No u Zagrebu ipak ne pretpostavljaju 'dobru volju' među svim zemljama EU-a. Na veliko odobravanje nailazi stajalište da ponajprije Velika Britanija želi 'oživjeti Jugoslaviju', koje je nedavno u govoru održanom u Saboru zastupao Otto von Habsburg. Britanski veleposlanik Nicholas Jarold osjetio se primoranim na demanti i naglasio je da će i London glasovati za pristup u EU. Teorija jugoslavističke 'zavjere' jedna je stvar. Druga je stvar realna prosudba izgleda Hrvatske u EU. Svakako ima težinu što neke zemlje članice ulogu Srbije u stabilizaciji Balkana drže središnjom. Strahovanja da bi Hrvatska mogla na šahovskoj ploči balkanske politike završiti kao žrtvovani pješak, ne mogu se sasma zanemariti. Prigovora za diskreditiranje hrvatskih ambicija lako bi se moglo naći. Primjerice, u novinskom oglasu objavljenom 24. prosinca na dvije stranice, 550 je uglednih osoba u zemlji, među njima zastupnici, umjetnici, dužnosnici i general Bobetko, poželjelo 'sretan Božić i sretnu Novu godinu' vjerojatnom ratnom zločincu Anti Gotovini kojega traže i Haag i hrvatska vlada", piše Karl- Peter Schwarz.