NJ 31. XII. 2002. SZ PAPANDREAOU: BALKANSKA FEDERACIJA MOST ZA ULAZ U EU

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 31. XII. 2002. Papandreou: "Nadvikivanje s Washingtonom neće polučiti neki veliki efekt" "Nakon što 1. siječnja predstojeće godine preuzme predsjedateljsku dužnost u Vijeću EU, Grčkoj će pripasti ključna uloga u sukobu Europe i SAD oko mogućeg rata protiv Iraka. Nadalje, grčki će se ministar vanjskih poslova George Papandreou u ulozi aktualnog predsjednika Vijeća EU morati posebno pozabaviti ciparskim sukobom. Vlada u Ateni želi zablistati u travnju sljedeće godine svečanim činom pod Akropolom kojim će EU u krug svojih članica primiti 10 država. - Prijem podijeljenog sredozemnog otoka u EU bit će zapečaćen pod Akropolom bez prethodnog sklapanja mira na Cipru. Nadate li se još kompromisu nakon Kopenhagena i neuspješnih razgovora o Cipru? = U razdoblju nakon sastanka na vrhu EU u Kopenhagenu razvila se nova dinamika jer je sada jasno da će Cipar postati članom EU. Živost je unijela i mogućnost da Turska nakon 2004. započne pregovore s EU ako ispuni odgovarajuće kriterije. Većina u turskom i ciparsko-turskom društvu podupire viziju života pod zajedničkim krovom EU. - Vizije su jedna stvar a stvarnost nešto sasvim drugo. Glavni tajnik UN Kofi Annan zahtijeva da njegov plan za Cipar bude prihvaćen do 28. veljače. Je li to moguće? = Želim da bude ali ne znam da li jest. Ne bismo trebali prihvatiti 28. veljače kao prijelomnicu. Ako ima problema, moramo nastaviti pregovore sve dok ne nađemo rješenje ili (oklijeva)... Ne, ne želim se odreći nade, ni kom slučaju. (...) - Nakon Danske predsjedateljsku dužnost u Vijeću EU ponovno će preuzeti malena zemlja - Grčka. Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavljuje da nakon proširenja mora uslijediti produbljenje EU. Što zemlja na rubu Europe misli o prijedlogu da središnjica dobije veću moć? = Produbljenje nam je potrebno ali moramo jačati i demokratsku prirodu naših institucija kako bi se građani EU mogli osjećati sastavnim dijelom velikog projekta. U tom nam je kontekstu potrebna veća transparentnost i viša razina participacije. Cilj je Europa s jasnim strukturama odlučivanja, razumljiva našim građanima. Europa sada sve više srasta u jedinstvenu cjelinu. Zato sve važnije postaje i pitanje njezina identiteta - identiteta koji po mom tumačenju podrazumijeva pripadnost. - Među prijedlozima Konventa EU za izradu ustava, o kojima će se prvi puta raspravljati na sastanku na vrhu EU, zakazanom u lipnju predstojeće godine u Solunu, nalazi se i zamisao o utemeljenju institucije predsjednika EU. Sviđa li Vam se taj prijedlog? = S osobom se možete identificirati. No, ne bismo trebali zaboraviti da već imamo šefa Povjerenstva EU i rotirajuću dužnost predsjedatelja Vijeća EU. Upravo ta dužnost sadrži pozitivne aspekte za srednje i manje države. Pruža nam osjećaj sudjelovanja. Predsjedateljska dužnost postaje događaj od nacionalne važnosti iz kojeg možemo puno naučiti. Moramo se upitati kako sačuvati taj element u većoj EU kako ljudi ne bi stekli dojam da je EU nešto daleko što mogu promatrati samo s udaljenosti. Važno je da središte EU povremeno dođe k nama. - Njemački ministasr vanjskih poslova Joschka Fischer postao je članom Konventa kako bi naglasio važnost tog tijela. Hoćete li i Vi učiniti to isto kao predstavnik zemalja na rubu EU? = Da, od 1. siječnja predstavljat ću Grčku u Konventu EU. Dogovorili smo također da Joschka Fischer 18. siječnja doputuje u Atenu radi rasprave o Konventu. - Kada Turska jednog dana postane članicom EU, Grčka se više neće nalaziti na njezinom rubu. Zalagali ste se za brze pregovore s Ankarom. U mnogim članicama EU prisutan je strah od Turske - zašto to nije slučaj i u Grčkoj? = Turska je naš susjed i uvijek će to i ostati. Zato se mi suočavamo s pitanjem želimo li europskog susjeda ili ne. Otvaranjem perspektive pristupa EU povijesni problemi između naše dvije zemlje dobivaju novi okvir. Unutar vrijednosne zajednice lakše ćemo pronalaziti zajednička rješenja. - U Europi se vodi velika rasprava o islamu. Zar ona Grčkoj nije važna? = Turska ne predstavlja islamski svijet ali može postati model za brojne islamske zemlje. To je jako važno u globalnom okviru kao i za sigurnost Europe. Europa nije samo pitanje zemljopisa. Riječ je o zajedničkim vrijednostima, demokratskim strukturama, stabilnosti i blagostanju. Te bismo vrijednosti trebali širiti još dalje. - Slovenija će postati članicom EU, smatrate li da i druge zemlje s područja bivše Jugoslavije imaju perspektivu pristupa EU? = Sam pogled na zemljopisnu kartu pokazuje da će usred regije, koja će se uskoro pretežnim dijelom naći u sastavu EU, nastati crna rupa. Balkanske zemlje moraju imati opciju pristupa EU i mi ćemo tijekom našeg predsjedateljskog mandata ubrzati taj proces. Opetovano su se - između ostalog, i u Grčkoj - javljale zamisli o balkanskoj federaciji. EU nam pruža priliku da iskoristimo viziju iz prošlosti za buduću stabilnost regije. - Sljedećih mjeseci prijeti opasnost izbijanja rata protiv Iraka. EU nije jedinstvena kada je u pitanju sukob s Irakom. Hoćete li pokušati izgraditi jedinstven stav EU? = Europa je jedinstvena u pitanju potrebe za djelovanjem unutar UN. Taj je stav važan i pridonio je da je američki predsjednik George Bush iznio su temu pred Ujedinjene narode. Nadamo se da će Ujedinjeni narodi biti uspješni a pretpostavka za njihov uspjeh jest puna suradnja Sadama Huseina. To je pozitivan scenarij. Nanoviji razvoj događaja možda ukazuje na negativan smjer ali slika još nije potpuno jasna. Za Europu je važan jedinstven stav ali ne mogu jamčiti da će biti i usvojen. Kao predsjedatelji moramo kreirati sintezu. - Kako glasi stav Grčke? = Mi smo se uvijek zalagali za diplomatsko rješenje sukoba. - Nedavno je New York Times napisao da će nakon prijema istočnoeuropskih zemalja ojačati američki utjecaj u EU budući da se te zemlje snažno orijentiraju prema Washingtonu. Kakvo je značenje proširenja EU gledano iz tog aspekta? = Dijalog između EU i SAD nalazi se na samom vrhu našeg popisa prioriteta. EU i SAD dijele zajedničke vrijednosti ali imamo različite pristupe kada je riječ o rješavanju sukoba. Možemo se preko Atlantika nadvikivati s Washingtonom ali to neće polučiti neki veliki efekt. Javnost želi otvorenu raspravu a Europa je pridonijela važnoj raspravi o sigurnosti u svijetu. Između ostalog i zato što živimo u bliskom kontaktu s islamskim i arapskim svijetom.