NJ BR.51/XII-JUNGE FREIHEIT-DOMAZET

NJEMAČKA JUNGE FREIHEIT br. 51/XII. 2002. 'Svijet je izgubio svoju ravnotežu' "Interview: Bivši hrvatski šef vojne tajne službe Davor Domazet- Lošo o svojoj zemlji kao lopti među svjetskim silama - Gospodine admirale Domazet, prošlog ste mjeseca objavili svoju knjigu 'Hrvatska i veliko ratište'. Kako definirate sadašnji geopolitičko-strategijski položaj svoje zemlje? = Sedam godina poslije Domovinskoga rata Hrvatska je izložena jakom pritisku jer se, kako sam predočio u svojoj knjizi, nalazi u stanju rata bez rata i mira bez mira. Hrvatska geostrategijski leži na prednjim vratima puta prema Euroaziji. On vodi od Hrvatske kroz jugoistočnu Europu preko Crnoga mora, Kavkaza, Kaspijskog mora do Kazahstana i dalje do Filipina. Na tom se prostoru odlučuje o vlasti u svijetu. Tko zavlada tim prostorom, vladat će zemaljskom kuglom. - Zašto je taj prostor tako važan? = Prvi razlog je nafta. Ali možda je još važnija pitka voda. Hrvatska je jedna od malobrojnih zemalja u Europi koja raspolaže s dovoljno i po kakvoći dobre pitke vode. No postoje inozemne snage u čijem je interesu političko slabljenje Hrvatske. Tako bi primjerice hrvatsku radnu snagu u pogledu plaća trebalo izjednačiti s onom u drugim jugoistočnim zemljama (Makedonija, Albanija, Kosovo i Srbija). U cijelom tom prostoru treba prema tome prosječna mjesečna plaća biti 150 eura. Nakana je u Hrvatskoj sve jeftino kupiti i tako zavladati infrastrukturom zemlje. Na to ukazuje više činjenica: prvo, 94 posto našeg bankarskog sustava u rukama je stranaca - to je najviši udio među svim tranzicijskim zemljama. A drugo, telekomunikacijski sustav kod kojega je slično. Treći element je energetski sustav. Ako se i on proda strancima, Hrvatskoj će teško išta ostati. No budući da je Stabilizacijskim sporazumom utvrđeno da se i tlo i zemljište, nacionalni parkovi kao otoci u Jadranu mogu slobodno prodavati, to praktički znači da Hrvatskoj ništa ne preostaje. - Što to znači za hrvatsku politiku? = U takvoj konstelaciji snaga Hrvatska, koja se nalazi u procesu unutarnjeg kuhanja i nemira, ne raspolaže političkom opcijom koja bi snažno mogla artikulirati i zastupati hrvatske nacionalne interese. - Vaš prvi predsjednik Franjo Tuđman koji je preminuo 1999. jasno je formulirao hrvatske nacionalne interese: da Hrvatska ne smije biti dio Balkana, da pripada srednjoj Europi i Sredozemlju i da se mora orijentirati srednjoeuropski i sredozemno. = U članku 125 hrvatskoga Ustava stoji da je zabranjeno svako udruživanje ili priključivanje zemlje bilo kojoj balkanskoj ili zapadnobalkanskoj asocijaciji, jer je Hrvatska kulturalno i civilizacijski - a i strategijski gledano - srednjoeuropska zemlja. Samo je u tom kulturnom krugu kadra ostvarivati svoje nacionalne interese. To nipošto ne znači da Hrvatska ne smije težiti bilateralnoj suradnji sa svojim susjedima. Ponajprije to mora nastojati s Bosnom i Hercegovinom gdje živi hrvatska narodnosna skupina na čiju je zaštitu obvezana svaka hrvatska vlada. Sadašnja je hrvatska vlada Tuđmanovu eru obilježila kao desetljeće mraka, pljačke i zločina. Tuđman je imao dva cilja: samostalnu državu Hrvatsku i europsku suradnju te države koja samouvjereno čuva svoj identitet i aktivno surađuje u Europi - ali istodobno održava dobre odnose sa svojim istočnim i jugoistočnim susjedima. = Zašto se sadašnja hrvatska lijeva vlada pod predsjednikom vlade Ivicom Račanom protivi toj srednjoeuropskoj orijentaciji? S druge pak strane promiče europeizaciju i svršetak tako zvane izolacije zemlje? = Tu najprije treba sagledati u čijem je interesu tako zvani 'zapadni Balkan'. Postoje sile na Zapadu koje teško podnose što je Hrvatska postala neovisna i što je osim toga iz rata (1991.-1995.) izišla kao pobjednik. Kad je tako, Hrvatsku treba iznova disciplinirati i iznova prisiliti da se vrati na 'zapadni Balkan'. No na njemu bi ponovno ojačale Srbiju - a preko Srbije bi se tada moglo nadzirati cijeli Balkan. Tako žele ući u borbu za prevlast u XXI. stoljeću. Sadašnju je vladu doduše izabrao narod, ali uz upletanje znatnih stranih središta utjecaja i promidžbe. Sadašnja vlada uništava sve državne institucije, od obavještajnih služba preko policije do vojske, koja je bila pobjednička vojska. Kriminalizacija se ne provodi samo u vojsci. Širi se teza da je hrvatska država nastala kroz zločine - i prema tomu ta država nema pravo na potpunu neovisnost. Stoga ju treba uključiti u neku vrstu 'Euro-Slavije'. Za mene je to primjer političke igre nekih europskih država. - U susjednoj Sloveniji također ima silovitih unutarnjopolitičkih proturječja. No istodobno u svim politički strankama postoji jedinstvo u obrani nacionalnih interesa. Zašto je u Hrvatskoj drukčije? = Slovenija nema jednako geostrategijsko značenje. Hrvatska drži u svojim rukama istočnu obalu Jadrana. Ona ima veliku geostrategijsku težinu. Zato je Hrvatska izložena 'determiniranom kaosu' koji sam opisao u svojoj knjizi. - Za sada se puno raspravlja o širenju EU-a na istok. Spominje se deset zemalja kandidata, uključujući Sloveniju. Čak se govori o kasnijem članstvu Bugarske, Rumunjske i Turske. Samo se Hrvatska uopće ne spominje. Zašto? = Bugarska i Rumunjska će, kako je nedavno odlučeno u Pragu, biti primljene u NATO - još prije članstva u EU. Za to postoji jednostavan geostrategijski razlog: obje zemlje graniče s Crnim morem. A sada Hrvatska: ako pomislite na poznatu formulu 'pet plus jedan minus jedan' - znači na rješenje u kojemu ispada Slovenija ali se povezuju republike bivše Jugoslavije bez Slovenije, ali zajedno s Albanijom, tada je jasno da se cijelu istočnu obalu Jadrana želi povezati sa Srbijom koja se sa svoje strane oslanja na Bugarsku i Rumunjsku. Time bi se ostvario potpuni nadzor prostora. Zašto je to tako? Jer veliki igrači Europe s jedne strane i SAD s druge strane nisu definirali i podijelili svoje interese. Zbog toga žele to izjednačavanje na crti najmanjeg otpora. Prema tomu, u NATO-u ćemo dakle vidjeti Rumunjsku, Bugarsku i baltičke države. O ostatku će se zatim dogovoriti ili se počupati - ali države bivše Jugoslavije moraju biti primljene zajedno u paketu. No to je za Hrvatsku neprihvatljivo. Očekujem u bliskoj budućnosti pritisak iz vana da Hrvatska već spomenuti članak 135 Ustava u kojem je riječ o zabrani balkanskog udruživanja, stavi izvan snage. Najvažnije sile još nisu jasno definirale svoje interese na tom prostoru. - Koji su najvažniji suigrači u tom prostoru? = To je s jedne strane SAD, s druge strane Francuska i Velika Britanija. Držim da se njihovi interesi uzajamno ne poklapaju. Američki se interes usredotočuje na južnoeuropsku inicijativu, koja obuhvaća Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku - i postoji 'zapadni Balkan'. Potonji je više europski projekt. - Kako biste definirali ciljeve američke politike na tom prostoru? = Amerika je u taj prostor - Bosna, Kosovo i Makedonija - razmjestila svoje postrojbe. Grčka i Turska su članovi NATO-a. Svjetska sila Amerika i dalje će čuvati svoje interese. Ali američka će se težina premještati na istočno područje 'novog puta svile', kako sam ga nazvao u svojoj knjizi - dakle na središnju Aziju. - Koji cilj slijede Britanci i Francuzi? = Da bi ostali u igri, moraju stvoriti bilo kakvu novu 'Jugoslaviju'. U budućoj diobi vlasti postojat će Europa - tu mislim na srednji i istočni dio kontinenta, zatim Rusija i SAD. Na drugoj će strani biti Rusija, Kina i srednjoazijske zemlje, kao i Indija. Zatim je tu još Latinska Amerika. Danas je svijet izgubio svoju ravnotežu. Nju treba ponovno uspostaviti. Ali Engleska i Francuska mogu uopće ostati u igri samo preko 'zapadnog Balkana'. - Jeste li pristaša Huntingtonove teze o 'ratu civilizacija'? = Ne u smislu klasičnog rata civilizacija. Vjerujem u novu diobu vlasti. = Kad se pogleda Bliski istok ili u novije vrijeme Čečeniju, ne čini li se da se ipak ostvaruje sukob koji je Huntington predvidio? = Uzmimo Čečeniju: tamo se križaju dva transportna naftna puta - jedan ruski i jedan europski. Tamo živući narodi pripadaju različitim kulturama, ali to nije glavni razlog. Glavni razlog je nafta. Predstavlja se kao da je to sukob kultura - ali to nije istina. Radi se o resursima moći: nafta - a zatim pitka voda. Sadašnje približavanje Rusije i Amerike potvrđuje moju tezu o novoj diobi svijeta - ovaj put tako da će Amerikanci i Rusi biti na istoj strani. Dioba prije pada Berlinskoga zida bila je između Zapada i Istoka po zemljopisnoj dužini. Sada će biti po zemljopisnoj širini: dakle Sjever - Jug. - Kakvu ulogu može igrati Europa? = Europa može biti bitan suoblikovatelj ako očuva šarolikost svojih nacija. Europa nikada ne može biti savezna država, nego samo savez različitih država. Ali takvu Europu do sada još ne vidim. Globalizam razara raznolikost i bogatstvo Europe. Stari je kontinent uništen kad je uništeno njegovo srce, njegovo središte - upravo srednja Europa - najprije Prvim a zatim Drugim svjetskim ratom. Mora dakle doći do tog europskog zbližavanja - ali ne smije ga se nametati. Jednostavno se mora spoznati nužnost očuvanja identiteta svakog pojedinca u zajednici. - Hrvatska je neposredan susjed s islamskim svijetom. Predstavlja li islam opasnost ili prijetnju? = O tomu bi zapadni Europljani trebali više razmišljati negoli Hrvati, pomislite samo na problem sjevernih Afrikanaca u Francuskoj ili Turaka u Njemačkoj. Danas je problem što je Europa u opasnosti da izgubi svoj identitet. - Što znači hrvatski nacionalizam? = Jedna od najvećih bolesti Hrvatske je 'hrvatska šutnja'. Nastala je 1971. godine kad je Tito ugušio 'Hrvatsko proljeće'. Ta se šutnja danas ponavlja. Naš 'Domovinski rat' se kriminalizira. Hrvatska dugo vremena nije imala vlastitu državu i možda je naš problem što naša intelektualna elita ponekad ne nalazi pristup vlastitoj državi jer je tijekom mnogih naraštaja navikla služiti tuđim interesima. Trebat će jedan do dva naraštaja dok nastane intelektualna elita koja će raditi u duhu hrvatske neovisnosti. No na prvom mjestu treba stajati definicija naših nacionalnih interesa." Razgovor je vodio Carl Gustaf Stroehm.