FRANC-LIBERATION OD 1.1.03. RAZGOVOR SA SALA-I-MARTINOM

FRANCUSKA LIBERATION 1. I. 2003. 'Oči svijeta uprte su u Lulu' Danas u Brasiliji na predsjedničku dužnost službeno stupa Luiz Inacio Lula da Silva. U tom povodu list objavljuje razgovor s profesorom ekonomije na njujorškom sveučilištu Columbia Xavierom Sala-i-Martinom: "- Što mislite o Lulinoj novoj momčadi koja danas službeno stupa na dužnost? = Lula je htio pokazati da se iza umjerenog kandidata kakav je on bio više ne krije demagog koji je izgubio na trima prošlim izborima. Imenovao je ugledne ljude iz gospodarskih i poduzetničkih krugova. To bi trebalo umiriti one koji su sigurni u njegov neuspjeh. Ministar financija Antonio Palocci, unatoč radikalnoj prošlosti, umjeren je čovjek, što je pokazao u prijelaznom razdoblju (od izbora 27. listopada do danas, op. ur.). Luiz Fernando Furlan, novi ministar za razvoj i za industriju, direktor je poduzeća priznat u Americi i u Europi. A činjenica da Henrique Meirelles, predsjednik središnje banke dolazi iz stranke bivšeg predsjednika Cordosa svjedoči o Lulinoj želji da postigne velik nacionalni sporazum o izlasku iz krize duga. Nova momčad ulijeva povjerenje. Jako je važno što jedna stranka iz ljevice uspijeva dobro upravljati u Latinskoj Americi, gdje ne može biti demokracije ako se pobjeda ljevice na izborima svaki put završi državnim udarom ili populističkim neredima poput onih u Venezueli. Oči čitavog svijeta bit će uprte u Brazil, zato sve mora biti u redu, za dobrobit Brazila i čitavog kontinenta. - Znači li Lulin dolazak potpuni gospodarski zaokret? = Brazilsko je gospodarstvo još uvijek zatvoreno i iskreno mislim da će Lula nastaviti ići putem veće liberalizacije. U mnogim zemljama tu su liberalizaciju sretno privele kraju samo stranke iz ljevice jer, kada desnica započne reforme, ljevica odmah poziva na opći štrajk... Pogledajte Španjolsku: velike liberalne reforme sežu u doba socijalista Felipa Gonzaleza i njegovih ministara gospodarstva. Nova Lulina vlada može učiniti isto kako bi Brazil napokon dovela na put suvremenosti i bogatstva. Istodobno mora i dalje tražiti potporu radnika i narodnih masa, poboljšavajući raspodjelu bogatstava, premda mora biračima dati do znanja da to neće biti brzo. - Koji su glavni gospodarski i socijalni izazovi nove vlade? = Kratkoročno gledano, izravni je izazov sučeliti se s dugom koji premašuje 60 posto brazilskog BDP-a. To je velika brojka i za europsku zemlju, a prevelika za zemlju sa slabim poreznim prihodima i gospodarstvom koje je još uvijek zatvoreno. Neplaćanje duga imalo bi vrlo teške posljedice, budući da vjerovnici nisu strane banke, već brazilske banke, ulagači i mirovinski fondovi. Dakle, nelikvidnost bi dovela do sloma financijskog sustava. A, kao što je bilo i u Argentini, najteže bi bili pogođeni siromašni. Da bi umirila duhove, međunarodna financijska zajednica mora pokazati da odlučno podupire vladu i odobriti joj zajmove do 20 posto BDP-a, kao Turskoj i Urugvaju. Problem je što je za Brazil 20 posto BDP-a 120 milijarda dolara i mislim da MMF nije spreman dati taj iznos. No nedovoljan bi zajam samo odgodio krizu za nekoliko tjedana, kao što je, opet, bilo u Argentini. Srednjoročno je izazov u povezivanju tog golemog duga i socijalnih obećanja iz predizborne utrke. Lula će morati obrazložiti zašto nije održao ... ili zašto kasni s ispunjenjem obećanja. Dugoročno, Brazil opet mora ostvariti rast od 4 do 6 posto BDP-a, što je jedini način da se iskorijeni siromaštvo. - Jesu li moguće napetosti između Brazila i Sjedinjenih Država? = Da. Brazil i sve siromašne zemlje s razlogom se žale da bogate zemlje, ponajprije Europa, a odmah za njom SAD, pokazuju veliko licemjerstvo kada zagovaraju slobodno tržište a sramotno velike subvencije dodjeljuju svojim poljodjelskim proizvođačima, subvencije koje guše proizvođače u manje bogatim zemljama kao što je Brazil. Američka zona slobodne trgovine (ZLEA) bit će uspjeh, ali ako Brazil ne može uvjeriti SAD da odustane od svoje poljodjelske politike, mora igrati na kartu slobodne trgovine između zemalja Latinske Amerike koje imaju više od 400 milijuna potrošača."