HINA - Financijski servis
Poslovna 2004. bila je rekordna za hrvatsko tržište kapitala, čija je vrijednost u odnosu na lani povećana za gotovo 80 posto, a godinu su obilježila i rušenja brojnih rekorda na Zagrebačkoj (ZSE) i Varaždinskoj burzi (VSE).
Dionički indeksi obiju burzi tako ovu godinu završavaju na najvišim razinama u povijesti - CROBEX indeks ZSE porastao je za više od 30 posto, a VIN indeks VSE za čak 80 posto. Redovni promet VSE istodobno je povećan za 85 posto, na 1,3 milijarde kuna, dok ZSE bilježi rast redovnog prometa za gotovo 43 posto, na 3,03 milijarde kuna, čemu još treba dodati 119-postotni rast prijavljenog (na 2,5 milijarde kuna) te gotovo 80 posto veći međuinstitucionalni promet (16,34 milijarde kuna) iskazan na ZSE.
No, još značajniji pokazatelj rekordnog razvoja domaćeg tržišta kapitala u ovoj godini je snažan rast tržišne kapitalizacije na obje burze - na ZSE za 65 posto, na više od 83,3 milijarde kuna, a na VSE za 80 posto, na 41,97 milijardi kuna.
Najveća 'zasluga' pripisuje se razvoju trgovine obveznicama čija je tržišna kapitalizacija na ZSE, središnjem i referentnom mjestu trgovine dužničkim vrijednosnim papirima u Hrvatskoj (više od 99 posto burzovnog prometa obveznicama), povećana za više od 80 posto, i to uvrštenjem čak deset novih izdanja - četiriju državnih ili od države garantiranih, dvaju municipalnih te četiriju korporativnih.
Predstavnici obiju burzi slažu se da je i zaživljavanje JDD kotacija, iako o uvrštenju u njih nisu odlučivale same tvrtke, značajno pridonijelo oživljavanju tržišta kapitala, a upravo te dionice bile su 'hit' ovogodišnjeg trgovanja.
Najveći rast cijene na ZSE tako bilježe dionice Jadroplova (čak 17 puta), Atlantske plovidbe (14 puta), Viadukta (7 puta)... Po prometu pak vode dionice Adris grupe, te Medika koja je dva posljednja mjeseca u godini od vrlo nelikvidne dionice dospjela na četvrto mjesto u ukupnom godišnjem prometu.
Na VSE je promet u JDD kotaciji preuzeo primat Službenog tržišta, pa te dionice ostvaruju rekordne promete i poraste cijena. Tako je, primjerice, dionici Ericssona NT, zvijezdi tamošnje JDD kotacije, cijena ove godine povećana za više od 220 posto, SN Holdingu za 286 posto, vrsarskoj Aniti za 172 posto, a Dom Holdingu za 149 posto, pri čemu te dionice spadaju i u najlikvidnije na VSE.
Voditelj razvoja i odnosa s javnošću VSE Krunoslav Srpak kao i glasnogovornik ZSE Željko Kardum, iako suglasni da je 'prisiljavanje' na transaprentnost ulaskom u JDD kotacije oživilo tržište, suzdržani su glede najava iz Hagene da će se od iduće godine mirovinskim fondovima omogućiti ulaganje u te tvrtke.
Smatraju da nije dobro da se Hagena stavlja u poziciju arbitra propisivanjem u koje se dionice u JDD kotaciji može investirati. Za domaće tržište je još uvijek bolje rješenje, ocjenjuju, da najatraktivnija društva postanu članovi najviših burzovnih kotacija. Kardum navodi da bi se uvrštenje u prve kotacije trebalo stimulirati primjerice poreznim olakšicama, čime bi profitirali i mirovinski fondovi i dioničari kompanija i cjelokupno tržište kapitala, ali i država.
Nastavak živosti tržišta očekuju u idućoj godini i od intenziviranja procesa privatizacije putem burzi koje su do sada bila mjesta prodaje uglavnom manjinskih paketa iz državnog portfelja. No, i takav se način prodaje pokazao znatno transparentniji i efikasniji, iz kojeg nije izašla niti jedna privatizacijska afera, a dražbe u većini slučajeva rezultirale višestrukim povećanjem cijene, odnosno većom zaradom države.