Jedan od najvećih i najtežih slučajeva trovanja dioksinom dogodio se u ljetu 1968. u zapadnom Japanu kada se pojavila bolest sa simptomima sličnim klornim aknama, što je upućivalo na trovanje hranom. Ustanovljeno je da bolest uzrokuje rižino ulje rafinirano uz pomoć polikloriranih bifenila radi uklanjanja neugodnog mirisa. Istodobno je došlo do pomora pilića u istom području. Otkriveno je da su pilići hranjeni tamnim uljem koje je dobiveno kao nusproizvod u proizvodnji rižina ulja, a otrovanje je uzrokovano istim sastojcima.
Godine 1976. u Sevesu u Italiji došlo je do incidenta u pogonu kemijske tvornice pri proizvodnji triklofenola. Zbog pregrijavanja je nastao dioksin koji je uzrokovao klorne akne kod radnika i mještana snažnije izloženih njegovu djelovanju. Pokazalo se da su toksični učinci bili prolaznog karaktera, no to se ne može pouzdano tvrditi bez naknadnih istraživanja.
Među većim incidentima svakako je i onaj koji se 1999. dogodio u Belgiji kad je u piletini i jajima s nekih farmi otkrivena visoka razina dioksina. Nakon incidenta ministri poljoprivrede i zdravstva dali su ostavke, a uhićeni su čelnici tvornice koja reciklira masti. Otkriveno je da su motorna ulja miješana s drugim mastima koje se inače recikliraju za stočnu hranu. Ta afera i paničan strah od dioksina uznemirili su cijelu europsku javnost pa je Europska komisija zabranila prodaju belgijske govedine, svinjetine i mliječnih proizvoda u zemljama Europske unije zbog opasnosti od trovanja dioksinom.
Najnoviji incident s dioksinom zabilježen je u Nizozemskoj u studenom ove godine kad je u stočnoj hrani, koja je izvezena i u Njemačku i Belgiju, otkriven dioksin. Krmivo zagađeno dioksinom kupile su 162 farme goveda, svinja, ovaca i koza u Nizozemskoj, osam u Belgiji i tri u Njemačkoj. Vlasti u svim trima državama privremeno su zatvorile sve farme, što je mjera opreza dok se ispituje stočna hrana, životinje i eventualni utjecaj na hranidbeni lanac. Sporni proizvod došao je iz nizozemske podružnice kanadskog proizvođača krumpira McCaina, objavilo je nizozemsko ministarstvo.
Dioksin je sadržao i narančasti agens, kemijski herbicid koji su SAD raspršivale nad Vijetnamom od 1962. do 1971., a njegovo djelovanje još osjeća i najmlađi naraštaj Vijetnamaca. Kako su pokazala znanstvena istraživanja, gotovo 30 godina nakon završetka rata narančasti agens još šteti ljudskome zdravlju kroz prehrambeni lanac. Američki, njemački i vijetnamski znanstvenici su u Bien Hou, 30 kilometara od grada Ho Ši Mina (bivši Sajgon, na jugu) gdje je skladišten narančasti agens, na tržnicama uzeli uzorke mesa. U mesu su pronašli jake doze TCDD-a, najotrovnije vrste dioksina.