U podnescima upućenima raspravnom vijeću u utorak, branitelji Čorića i Pušića ustvrdili su da se njihove branjenike izravno tjera u sukob interesa, onemogućuje im se da pripreme i iznesu svoju obranu, te im se tako uskraćuje pravo na pravedno i brzo suđenje.
Obrana Berislava Pušića istodobno je, u zasebnom podnesku, zatražila od raspravnog vijeća da naloži tužiteljstvu ispravljanje niza netočnosti i nejasnoća u optužnici, od krivih osobnih podataka, do njegove uloge u kažnjivom djelovanju, preko definiranja udruženog zločinačkog pothvata, identiteta sudionika, struktura i instrumenata tog pothvata, do zapovjedne odgovornosti Pušića kao civila.
"Ne postoje uvjeti za združivanje optuženih", jer nije ispunjen uvjet iz Pravila 48. koji predviđa mogućnost zajedničkog optuživanja i suđenja samo optuženima koje se tereti za ista ili različita kaznena djela počinjena u sklopu istog isplaniranog djelovanja, navodi se u podnesku koji je u Čorićevo ime podnio odvjetnik Tomislav Jonjić.
Kao dovoljan razlog za razdvajanje postupka Jonjić ističe i činjenicu da su neki od optuženih vojne, a drugi civilne osobe, te upućuje na presedan iz prakse ICTY-a - odluku o razdvajanju suđenja bosanskim Srbima Blagoju Simiću i Simi Zariću.
Zajedničko suđenje vodi u sukob interesa i može nanijeti ozbiljne štete pojedinom optuženiku. Izvodi se veliki broj dokaza od kojih je samo dio povezan s jednim optuženim, ali je teško izbjeći njihovo protezanje i na sve ostale, što stvara nepotreben teret obrani i ugrožava pravo optuženog na pošteno suđenje, navodi među ostalim Jonjić, zaključujući kako je razdvajanje u interesu pravde.
Jonjić, koji boravi u Den Haagu, izjavio je da izgledi za uspjeh zahtjeva nisu veliki jer bi njegovo prihvaćanje moglo potkopati optužnicu.
"Objektivno govoreći izgledi za razdvajanja suđenja u ovoj fazi nisu veliki. Srž optužnice je tvrdnja da se radi o udruženom zločinačkom pothvatu a prihvaćanje prigovora značilo bi potkopavanje i rušenje toga dijela optužnice", kazao je.
S obzirom da poznajemo činjenice smatramo da nema nikakvog razloga da svi budu optuženi u paketu, dodao je.
U optužnici se kaže da su šestorica uz Franju Tuđmana, Gojka Šuška, Matu Bobana i brojne druge iz HDZ-a i HVO-a do općinskih razina odgovorni za zločinački pothvat, pa se pitamo sudi li se tu pojedincima ili kolektivitetu, rekao je Pušićev branitelj Marinko Škobić.
Tražeći da se njegovo suđenje "razdvoji od suđenja ostaloj petorici suoptuženih u postupku protiv Jadranka Prlića i ostalih", Berislav Pušić ističe da je "sukob interesa između njega i ostalih sadržan u samom tekstu optužnice i u načinu optuživanja, bez individualizacije počinjenih djela i kaznene odgovornosti svakog od optuženih".
Citirajući navod iz optužnice prema kojem se Pušića, za razliku od ostalih, ne tereti za kažnjiva djela počinjena u Prozoru u listopadu 1992. i u Gornjem Vakufu u siječnju 1993., njegov branitelj Škobić ukazuje kako to po drugoj strani znači da je optužen za sva kaznena djela za koja se tereti druge optužene.
Iznoseći dokaze protiv svih optuženih simultano, tužitelj neće morati dokazivati kauzalitet između pojedinačnih djela i posljedica, navodi Škobić koji u podnesku posebno kritizira koncept udruženog zločinačkog pothvata iz optužnice i ukazuje na njegovu neodrživost.
On ističe da je Pušić bio šef komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika i časnik za vezu s UNPROFOR-om te da je jasno da nije mogao počiniti djela iz udruženog zločinačkog pothvata. Za ostale navodne sudionike zločinačkog pothvata, Tuđmana, Šuška, Bobana i druge, branitelj ističe da ih Pušić nije nikada vidio, osim u medijima. Također se negira istinitost navoda optužbe da je Pušić bio nadležan za logore i zatočeničke centre u Herceg Bosni.
"Zajedničko suđenje zasnovano na optužnici u kojoj se svi optužuju za sve, ozbiljno narušava prava optuženog, jer ga izravno vodi u sukob interesa sa suoptuženima i ostalim sudionicima pothvata, uskraćujući mu pravo na pošteno suđenje. Odvojeno suđenje riješilo bi sve te nedoumice, optuženi bi bio izravno suočen s djelima koja mu se stavljaju na teret, što bi mu omogućilo da pripremi obranu", navodi se u podnesku i zaključuje da je razdvajanje u interesu pravde.
"Zahtjev se temelji na zakonskim pretpostavkama jer se optužnicom sva šestorica terete za potpuno istovjetna djela, što s obzirom na njhove pozicije nije moguće", izjavio je za Hinu odvjetnik Škobić.
Na upit o izgledima za prihvaćenje zahtjeva rekao je kako je te izglede "za sada teško komentirati".
Čelnike nekadašnje HR Herceg Bosne - premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, glavnog zapovjednika HVO-a generala Slobodana Praljka i njegova nasljednika generala Milivoja Petkovića, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Čorića i šefa komisije HVO-a za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića - optužnica podignuta u travnju ove godine tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenja ratnog prava i običaja počinjena progonom Bošnjaka s teritorija 26 općina koje su pripadale, prvo Hrvatskoj zajednici a kasnije republici, Herceg Bosni, u razdoblju od kraja 1991. do travnja 1994. godine kada su hrvatsko-bošnjački sukobi okončani Washingtonskim mirovnim sporazumum. Tereti ih se da su u okviru udruženog zločinačkog pothvata trebali etnički očistiti taj prostor radi njegovog pripajanja Hrvatskoj.
U rujnu ove godine pušteni su na privremenu slobodu do početka suđenja.