"Slovenija se neće protiviti otvaranju pregovora Europske unije s Hrvatskom jer će tada Hrvatska zapravo početi pregovore o problemima s europskim državama, pa tako i sa Slovenijom", rekao je u nedjelju navečer u TV-klubu komercijalne televizijske postaje POP-TV šef slovenske diplomacije Dimitrij Rupel.
"Inače, u suprotnosti sa medijskom slikom naši odnosi s Hrvatskom i nisu tako slabi. S Hrvatskom imamo 1,5 milijardu američkih dolara razmjene, što je za našu ekonomiju od izuzetne važnosti. Naši ljudi masovno ljetuju na hrvatskom Jadranu. Ljudi s obje strane granice dobro se razumiju, osim ako nisu političari", rekao je Rupel u razgovoru za televizijsku postaju POP-TV u nedjelju.
Na pitanje zašto Slovenija i dalje podržava Hrvatsku na njenom putu u EU, kad je ta država, kako je rekao voditelj, jednostrano proglasila ekološki pojas u Jadranu i nije prihvatila granični sporazum Drnovšek-Račan, Rupel je rekao da će početak pregovora Hrvatske s EU označiti i njeno prilagođavanje europskim standardima, pa tako i odricanje od dosadašnje "nevjerodostojnosti" koju je pokazala odbijanjem spomenutog sporazuma.
"Da ne podržavamo Hrvatsku situacija bi bila ista, ako ne i gora. Slovenija je u ovom trenutku u vrlo jakoj poziciji. Članica smo Europske unije i NATO saveza, predsjedavamo OESS-om. Naš položaj je tako jak da se ne trebamo nervirati zbog svake sitnice. Ja sam inače svjestan da je Hrvatska imala problem vjerodostojnosti i to me brine", rekao je Rupel, pojašnjavajući da misli na prijedloge da se o granici na moru odlučuje putem arbitraže.
"Hrvati se nisu iskazali kao kredibilni partneri kad se radilo o sporazumu Drnovšek-Račan. Dakle, s time imamo neke probleme, ali blokirati jednu državu pri njenom ulasku u Europsku uniju, to bi značilo ograničiti i neke slovenske vitalne interese", rekao je Rupel. "Kad Hrvatska dođe u te europske okvire, morat će poštivati te europske standarde i pravila europskog poslovanja", rekao je Rupel.
Rupel je govorio i o za sada neformalnom prijedlogu Slovenije da se formira mješovita komisija slovenskih i hrvatskih povjesničara koji bi raspravljali o "suživotu" dvaju naroda u prošlosti, među ostalim i o navodnom sporazumu nekadašnjih komunističkih moćnika Edvarda Kardelja i Vladimira Bakarića o razgraničenju u Istri, koju u Sloveniji neke stranke i pokreti nazivaju "nepravednom".
"Postoji neka fama o tom sporazumu, ali dokumenti nisu predočeni. Mi u Ljubljani imamo Kardeljev arhiv, a neke stvari postoje i u Beogradu. Trebalo bi pogledati kakva je to dokumentacija", rekao je Rupel, ali je negirao da je prijedlog o formiranju komisije pokušaj "kupovanja vremena", odnosno odgađanje rješavanja spornih pitanja na duži rok.
Rupel je rekao da su takve komisije s Italijom i Austrijom u prošlosti dale rezultate i popravile međudržavne odnose iako povijesno izvješće s Italijom nije službeno objavljeno, a s Austrijom se tek radi, uz velike nesporazume na obje strane.