HINA - Financijski servis
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u jedanaest mjeseci ove godine odobrila je ukupno 1,1 milijardu kuna, ili 465 posto više sredstava nego u isto vrijeme prošle godine za program kreditiranja pripreme roba za izvoz i izvoz roba, izjavio je danas predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev.
Taj krediti program "hit" je u ovoj godini, a jednim dijelom i on je pridonio znatnom povećanju hrvatskog izvoza u 2004, ocijenio je Kovačev na susretu s novinarima.
Istaknuo je da su u državnom proračunu za 2005. sredstva za poticaj kamata za izvoznike povećana na 300 milijuna kuna, a na račun smanjenja temeljnog kapitala HBOR-a.
Predstavljajući ovogodišnje rezultate, Kovačev je istaknuo da je aktiva HBOR-a krajem rujna ove godine iznosila 12,3 milijarde kuna, što je 19,4 posto više nego u isto vrijeme lani.
Kolika će pak biti dobit nije mogao precizirati, napominjući da to ovisi i o tečaju. Podsjetio je da je planirano da HBOR ove godine ostvari 90 do 100 milijuna kuna neto dobiti.
Za iduću je godinu najavio tri nova programa u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede. Tako bi se nakon što je u studenom započet program kreditiranja govedarske proizvodnje, u siječnju iduće godine moglo krenuti s programima kreditiranja vinogradarstva, voćarstva i maslinarstva.
S tim programima HBOR će imati 20 različitih programa, a u idućoj godini nastojat će se poboljšati uvjeti na tržištu i više potaknuti projekti malog i srednjeg poduzetništva, kazao je Kovačev.
U jedanaest mjeseci ove godine u programu kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva odobrena su 153 kredita, u ukupnom iznosu 210 milijuna kuna, ili 28 posto više nego u isto razdoblje lani.
U okviru programa kreditiranja financijskog restrukturiranja gospodarskih subjekata HBOR je u razdoblju od siječnja do kraja studenog ove godine odobrio ukupno 839 milijuna kuna, ili 118 posto više nego u istom razdoblju lani.
Po programima osiguranja izvoza od komercijalnih i političkih rizika, HBOR je u jedanaest mjeseci ove godine osigurao izvozni promet u vrijednosti 425 milijuna kuna, što je 126 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Istodobno, iz garantnog fonda isplaćeno je 10 odšteta u visini 2,9 milijuna kuna.
Isplatama odšteta želimo uvjeriti naše izvoznike da HBOR stoji iza njih dođe li do stečaja, likvidacije, ili problema kod njihovih kupaca, istaknuo je.
HBOR za sada ima otvoren samo područni ured u Splitu, a Kovačev je najavio da bi idućeg tjedna trebao biti otvoren područni ured u Puli, do kraja godine i u Osijeku, a u prvoj polovici iduće godine i uredi u Rijeci i Varaždinu.
Na upit o špekulacijama o spajanju HBOR-a i neke državne banke, Kovačev je odgovorio da u tom smislu nikakvih razgovora s HBOR-om nije bilo.
Ponovio je pritom osobni stav da Hrvatskoj treba državna razvojna, izvozna banka, te da spajanje te državne ustanove s poslovnom bankom nema smisla. "Tu bi dobra bilanca HBOR-a pokrila lošu bilancu poslovne banke, to je prevelika žrtva i ne bi bila dobra za gospodarstvo", kazao je Kovačev.