Protokol iz Kyota stupit će na snagu u veljači sljedeće godine zahvaljujući ratifikaciji u ruskom parlamentu ove jeseni, a trebao bi u razdoblju do 2012. utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova u razvijenim zemljama za pet posto u odnosu na razinu iz 90-ih godina.
Budući da se američki predsjednik George W. Bush povukao iz Protokola neposredno nakon izborne pobjede, tvrdeći da je njegova provedba previše skupa i da nepravedno isključuje zemlje u razvoju, taj će međunarodni sporazum uspostaviti bipolarno globalno tržište, a natjecanje na njemu bit će previše skupo za američke tvrtke, tumači senator Lieberman.
"Neke velike tvrtke, uključujući elektrane, počet će u ime učinkovitijeg i predvidljivijeg poslovanja usmjeravati pritisak na upravu i Kongres da učine nešto po pitanju promjene klime u svijetu", napomenuo je Lieberman.
Demokratski senator Joe Lieberman i republikanac John McCain autori su prijedloga zakona o zaštiti klime koji bi trebao utjecati na smanjenje emisije stakleničkih plinova i uspostaviti tržište ugljičnog dioksida. Senat je 2003. odbacio taj prijedlog zakona s 55 prema 43 glasa, ali senator Lieberman naglašava da je zapravo izgubio samo jedan do dva glasa gledano iz perspektive izbora za Senat održanih u studenom ove godine, na kojima su njegovi protivnici poraženi.
Senator prognozira da će i smanjenje stakleničkih plinova u eurozoni i program trgovine emisijskim kvotama, koji će biti pokrenut u siječnju sljedeće godine, potaknuti američke tvrtke da vladu izlože pritisku u pitanju regulacije emisijskih plinova.
Tako je američka kompanija Cinergy objavila je da već samoinicijativno smanjuje emisiju, izrazivši uvjerenje da će se jednog dana od nje tražiti da posluje u "svijetu s ograničenom emisijom stakleničkih plinova".