Semneby je to rekao na konferenciji za novinare u zagrebačkom sjedištu OESS-a, na novinarsko traženje da objasni razloge za daljnju nazočnost misije u Hrvatskoj, budući da joj se mandat praktički poklapa sa zahtjevima EU koje Hrvatska mora ispuniti ako želi postati njezinom punopravnom članicom.
"Postoji razlika u odgovornostima pojedinih međunarodnih organizacija u Hrvatskoj. Mi u OESS-u imamo jedinstvenu komparativnu prednost zbog nagomilanog znanja i iskustva te nazočnosti na terenu u cijeloj zemlji. U osnovi su nam ciljevi isti, ali način rada je drukčiji", rekao je.
"Preporučili smo za iduću godinu smanjenje misije, čime ćemo joj povećati djelotvornost, a to istodobno odražava i napredak koji je ostvarila Hrvatska u nekim područjima i promjene u prirodi stvari kojima se mi ovdje bavimo", dodao je.
Misija će, prema njegovim riječima, neke područne urede ukinuti, neke premjestiti, smanjiti će nazočnost na terenu i ograničiti je na regionalne političke centre u Hrvatskoj. "Prema prijedlogu za iduću godinu, naša će uloga biti nešto manja", naglasio je voditelj misije OESS-a.
Misija je konferenciju za novinare sazvala kako bi Semneby predstavio 15. izvješće o napretku koji je Hrvatska ostvarila u preuzetim međunarodnim obvezama (Progress Report), a koje će on iznijeti pred Stalnim vijećem OESS-a u Beču u četvrtak.
"Opća poruka izvješća je da se vlada drži obveza provedbi reformi u većini područja koja su u nadležnosti misije", rekao je Semneby, dodavši kako se to odražava i u zamjetnom napretku koji je Hrvatska ostvarila na putu euroatlantskih integracija.
Hrvatska je, prema izvješću, napredak ostvarila u nekim stambenim pitanjima vezanim uz izbjeglice, osobito glede obnove i povrata zauzete imovine, a značajan napredak ostvaren je i u pripremama hrvatskog pravosuđa za moguće prihvaćanje nekih postupaka s Međunarodnog suda za ratne zločine u Hagu.
No istodobno, naglasio je Semneby, primijećeno je usporavanje reformi u nekim područjima, a to tumači slabljenjem potpore ulasku u EU koja se odnedavno primjećuje i među stanovništvom i u medijima, teškom financijskom situacijom s kojom je suočena vlada i približavanjem predsjedničkih izbora. "To sve ima svoj utjecaj, odnosno odvlači pažnju sa pitanja kojima se mi bavimo", rekao je Semneby.
Slabljenje ritma provedbe misija je osobito primijetila u reformi medija, odnosno odgovarajućeg zakonodavstva, u neprovođenju odluka o zastupljenosti manjina u sudstvu, vlastima i policiji te u promjenama izbornog zakonodavstva u skladu s međunarodnim preporukama.
Problem je i etnička pristranost hrvatskih sudova te rašireno pljačkanje objekata nakon izlaska privremenih stanara, a prije povratka originalnim vlasnicima, zbog čega je OESS zatražio poduzimanje dodatnih mjera kako bi se to spriječilo ubuduće ili odgovarajuću nadoknadu gubitka vlasnicima tamo gdje se ipak dogodi.
Osobito se ističe problem smještaja za bivše nositelje stanarskih prava koji bi se htjeli vratiti u Hrvatsku, pri čemu gotovo godinu dana nije provedeno ništa od dogovorenog programa, a informativna kampanja pokrenuta je samo tri mjeseca prije krajnjeg roka za predaju molbi, pa OESS traži njegovo produljenje.
Korisnika programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskih prava moglo bi biti oko 30 tisuća, kaže Semneby, pozivajući se 23.700 dokumentiranih sudskih slučajeva dokidanja stanarskog prava u područjima izvan posebne državne skrbi i oko 6000 u tim područjima. "No, primljeno je jako malo molbi, tek nešto iznad tisuću", rekao je, smatrajući to ponajprije posljedicom toga što u informacije o programu mogućim korisnicima dostupne tek dva tjedna.
Na novinarsko pitanje po čemu se ovo izvješće razlikuje od prošlog, Semneby je rekao da "sad postoji čvrsta obveza vlade, koja je sadržana u raznim dokumentima koji reguliraju proces pristupanja Hrvatske EU", odnosno da "za razliku od prošlih izvješća, sad imamo jasne odrednice po kojima možemo mjeriti napredak".
Voditelj misije potvrdio je da OESS neće nadzirati hrvatske predsjedničke izbore. "Procjena posljednjih parlamentarnih izbora je bila da su provedeni vrlo uspješno i zato nema porebe za formalnim nadzorom ovih izbora", kazao je i dodao kako i dalje stoji tadašnja preporuka o potrebi uspostave stalnog tijela za nadzor izbora.
Upitan da prokomentira subotnji slučaj trojice beogradskih studenata koji su se željeli slikati s portretom Draže Mihailovića na glavnom zagrebačkom trgu, Semneby je rekao da je nedopustiv bilo koji oblik glorificiranja totalitarnih ideologija, ali i dodao kako se mora upoznati s pojedinostima slučaja. U svezi s tim napomenuo je kako se u izvješću odaje priznanje hrvatskoj vladi za način na koji se ponašala u nekoliko osjetljivih slučajeva, poput uklanjanja ustaških spomen- obilježja, pokazavši jasnu distancu od totalitarnih ideologija.