Il Messaggero/Rim - Mesić za Il Messaggero: Hrvatska čimbenik stabilnosti
Hrvatska je odlučna ući u NATO savez i odlučna je ostati čimbenik stabilnosti u regiji, istaknuo je u razgovoru za rimski list Il Messaggero od srijede hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Razgovor s hrvatskim predsjednikom objavljen je povodom Mesićevog sudjelovanja na Općoj skupštini Euroatlantskog vijeća u srijedu u Rimu.
"Hrvatska je odlučila ispuniti uvjete i postići standarde potrebne za ulazak u NATO. Kada ispunimo naše obveze pitanje ulaska bit će samo formalnost. Preustrojavamo naše oružane snage a zadane ciljeve možemo ostvariti kroz nekoliko godina", kazao je Mesić za rimski list.
"Za nas nema razlika između Europske unije i NATO-a: temelje se na istim vrijednostima, viziji Europe koja ne dijeli nego ujedinjuje. Hrvatska je dobila status kandidata i očekujemo da će ubrzo biti određen i datum početka pregovora", dodao je hrvatski predsjednik.
"Hrvatska je čimbenik stabilnosti u ovom dijelu regije i Hrvatska želi nastaviti normalizaciju odnosa sa susjednim zemljama. Stabilnost i sigurnost više nisu samo pitanje demokracije i reformi pojedinačnih zemalja. Ključna je suradnja", istaknuo je Mesić upitan što može Hrvatska učiniti za Sjevernoatlantski savez.
Na pitanje vjeruje li da će optužbe za izostanak pune suradnje, koje je iznijela glavna tužiteljica Haškog suda (ICTY) Carla del Ponte, a koje blokiraju, kako piše list, pregovore s EU-om, uskoro biti otklonjene, hrvatski je predsjednik istaknuo da Hrvatska surađuje sa Sudom u Den Haagu.
"Svi njeni građani odgovorili su na poziv Suda, bilo kao svjedoci, osumnjičenici ili optuženici. Svi osim jedne osobe - Ante Gotovine", podsjetio je Mesić u razgovoru.
Nema razloga da bi se štitila jedna osoba, naglasio je Mesić, podsjetivši da je osobno više puta naglasio da je Sud u Den Haagu jedino mjesto gdje Gotovina može dokazati svoju nevinost, te da su istu poruku uputile i druge političke snage u Hrvatskoj.
Upitan mogu li se, nakon pristupa Hrvatske euroatlantskim organizacijama, promijeniti i odnosi Hrvatske sa susjednim zemljama i Rusijom, Mesić je naglasio da pristup Hrvatske euroatlantskim strukturama neće promijeniti odnos Hrvatske prema tim državama.
"Hrvatska želi biti primjer za druge zemlje i imati sigurno, stabilno i demokratsko susjedstvo, jer se samo tako može dalje razvijati", pojasnio je Mesić u razgovoru i nastavio: "Svi su u Europi prihvatili činjenicu da su vremena podjela prošla."
"Potrebno je otvoriti granice i pojačati suradnju. To je politika Hrvatske i iste poruke želimo čuti od naših susjeda. Vjerujem da je Srbija prihvatila činjenicu da njena budućnost može biti izgrađena samo na temelju demokratskih procesa. Stoga moramo podržati reformske procese u Srbiji. Što se tiče Rusije naše zemlje imaju odlične odnose i dijele interes za snaženje gospodarske suradnje", rekao je Mesić.
Rimski list, predstavljajući hrvatskog predsjednika u uvodu razgovora, piše da je Mesić četiri godine bio "čimbenik stabilnosti" u Hrvatskoj, i navodi da je tijekom svog predsjedničkog mandata izveo Hrvatsku iz "Tuđmanove nacionalističke samoizolacije" i otvorio joj nove perspektive.
RDW/Koeln - Prijedlog zaključaka o početku pregovora s Hrvatskom i suradnja s Haagom
Nešto manje od tri tjedna prije sastanka Europskog vijeća Nizozemska kao predsjedateljica Europske Unije pripremila je prijedlog zaključaka o Hrvatskoj vezan uz početak pregovora o članstvu, objavljuje Deutsche Welle i navodi da se nacrt nizozemskog predsejndištva tumači kao prijedlog da se odluka o početku pregopvora EU-a s Hrvatskom dok se suradnja Zagreba s Haagom ne ocijeni potpunom.
Postaja objavljuje da se nacrt isčitava kako nizozemsko predsjedništvo zemljama članicama predlaže da ne donose odluku kada bi pregovori trebali početi s Hrvatskom sve dok vlada u Zagrebu u potpunosti ne surađuje s Haaškim sudom, a puna suradnja za Europsku uniju znači onakvu kakvu je prije tjedan dana pred Vijećem sigurnosti prikazala UN-a glavna tužiteljica Haaškog suda Carla del Ponte, a to je konkretno lociranje i izručenje Ante Gotovine.
Unatoč svom lobiranju i naporima vlade u Zagrebu, te uvjeravanju da je Hrvatska učinila sve što je mogla, nekoliko članica (Velika Britanija, Nizozemska, Poljska i skandinavske zemlje) smatraju da bez besprijekorne suradnje Hrvatske ne mogu započeti pregovori o članstvu, stoji dalje u tekstu. Moguće je da će zemlje članice kako ne bi ugrozile instituciju Haaškog suda na kraju ipak pristati na davanje uvjetovanog datuma početka pregovora, drži DW.
Upitan što misli o početku pregovora s Hrvatskom i suradnjom s Haaškim sudom, glavni tajnik Europskog vijeća Javier Solana je odgovorio: "Kada je riječ o Hrvatskoj, mi smo učinili puno da bi dobili pozitivan avis, a pozitivna poveznica avisa je također suradnja s Haaškim sudom. Svjesni smo toga i zato se nadam da će Hrvatska učiniti sve, kako bi u vrlo kratkom vremenu i glavna tužiteljica mogla reći da su se stvari popravile i da je suradnja s Haaškim sudom konstruktivnija", prenosi postaja.
Večer/Maribor - Sanaderu prijeti opasnost iz vlastite stranke
Položaj hrvatskog premijera Ive Sanadera ugrozilo je nekoliko zadnjih afera, no još veća opasnost prijeti mu iz njegove vlastite stranke, komentira u broju od srijede mariborski dnevni list "Večer" rezultate ispitivanja javnog mišljenja u Hrvatskoj i situaciju vezanu za otvaranje kampanje za predsjedničke izbore.
"Ispitivanja javnog mišljenja potvrdila su jak pad popularnosti HDZ-a i njegove predsjedničke kandidatkinje Jadranke Kosor. Dok predsjednik Mesić želi svojim zadnjim odlučnim potezima obraniti građane od samovolje tajnih službi, pa mu zadnje ispitivanje javnog mišljenja pokazuje potporu 56,8 posto ispitanika, dotle Jadranka Kosor sada ima 17,1 postotnu potporu u odnosu na 18,6 posto od prije nekoliko mjeseci. Ona je očito žrtva afera koje se povezuju s HDZ-om. Javnost Mesića shvaća kao jamstvo za stabilnost ustavnog poretka, pa otuda i tolika potpora birača", navodi dopisnik lista Mladen Mali.
Dopisnik lista piše i nesuglasicama koje su se između premijera i predsjednika pojavile u "slučaju Žužul", "slučaju Podbevšek-Puljiz" i u slučaju potpisivanja memoranduma s američkom vojskom, i navodi da je komunikacija između premijera Sanadera i predsjednika Mesića slaba, odnosno da oni "razgovaraju preko medija".
"Iako je Sanader u slučajevima nekih ranijih afera reagirao brzo i složio se sa zamjenama, ovaj put navodno ne želi popustiti. To bi u skladu s nekim analizama moglo značiti da se njegova vlast jako temelji na uslugama tajne službe", piše dopisnik lista i dodaje da bi se premijer Sanader mogao naći u situaciji "da ga ugroze oni koji su ga doveli na čelo stranke".
"Pad popularnosti među biračima mogao bi biti razlog da u HDZ-u poraste nezadovoljstvo predsjednik koji je prihvatio reformatorski rječnik, ali nije naučio ništa o reformiranju stranke", piše slovenski list "Večer".
ANSA/Rim - Matvejević i Romano: Balkan ostaje europska barutana
Balkan ostaje europska bačva baruta a mi smo osuđeni sjediti na njoj jer bi sve otišlo u zrak kada bi se s nje digli, ocijenili su književnik Predrag Matvejević i talijanski publicist i politički komentator Sergio Romano na predstavljanju drugog broja časopisa za geopolitiku "East", prenosi talijanska agencija ANSA.
Matvejević i Romano, čiji su intervjui objavljeni u novom broju lista, iznose komplementarna viđenja stanja na europskom jugoistoku i odnosu Europe prema njemu, primjećuje se u vijesti. Matvejević je na predstavljanju "Easta", piše ANSA, napomenuo kako sukobi na Balkanu, odnosno u Bosni, na Kosovu i u Hrvatskoj, nemaju nikakve veze s vjerskim sukobima. "U sukobima koji su tu izbili vjera u pravilu nije bila prisutna, ali je bila prisutna vjerska netrpeljivost", istaknuo je Matvejević, prenosi ANSA.
Sergio Romano je ukazao da je Zapad posljednjih godina izgubio desetak bitaka za obranu ljudskih prava jer su zapadnjačke vlade pokušavale posredovati oko "već propalih pitanja dok se istovremeno stanje pogoršavalo", istaknuvši među ostalim da su i Bosna i Kosovo bili neuspjesi jer su zapadnjaci stvorili dvije strukture koje se ne uspijevaju održati. S obzirom na te neuspjehe i neuspjehe u drugim dijelovima svijeta, zapadnjačke vlade više se ne pokušavaju uplitati u krizna stanja, primjetio je Romano i dodao kako je radi toga pesimističan i "ne vidi nove nade za izvoz ljudskih prava na istok", prenosi ANSA.