Trenutno, naime, u Hrvatskoj mogućnost izbora dobavljača struje imaju potrošači koji godišnje troše više od 40 gigavatsati (GWh), a njihov je udio u ukupnoj potrošnji 9 posto, dok bi stupanjem na snagu novog zakona taj status odmah stekli oni koji troše više od 20 GWh, a udio tih koji troše od 20 do 40 GWh je 4 posto.
Novi zakonski prijedlog definira i daljnju dinamiku otvaranja tržišta - status povlaštenog potrošača do 1. srpnja 2006. trebali bi dobiti svi koji troše više od 9 GWh, do 1. srpnja 2007. svi poduzetnici, a 1. srpnja 2008. rok je do kojega mogućnost izbora dobavljača treba omogućiti svima, znači i kućanstvima.
Uz prijedlog novog zakona o tržištu električnom energijom, Vlada je nedavno Saboru na donošenje po hitnom postupku uputila i novi tekst zakona o regulaciji energetskih djelatnosti, te izmjene Zakona o energiji.
U samom HEP-u u potpunosti su suglasni s novim prijedlozima, dok iz druge vodeće tvrtke, Ine upozoravaju na nedosljednost i nekonzistentnost nekih prijedloga, te se nadaju da će bar preostali zakoni (najavljuju se zakoni o toplinarstvu, te o tržištu plina) biti pripremljeni na konzistentan način.
Jedno od važnih pitanja predloženog novog zakona o tržištu električnom energijom odnosi se na položaj budućeg operatora prijenosa u kojeg bi se uključilo i vođenje elektroenergetskog sustava.
Hrvatska, naime, trenutno ima model u kojem je vođenje elektroenergetskog sustava i organiziranje tržišta povjereno Nezavisnom operatoru sustava i tržišta, izdvojenom iz vertikalno ustrojene nacionalne kompanije, HEP-a.
Taj (tzv. ISO - Independet System Operator) model, objašnjava Ministarstvo gospodarstva u prijedlogu, nije odgovarajući i nije zadržan niti u jednoj europskoj državi, a nakon problema u pokušaju primjene napušten je i u Italiji i Grčkoj. Predlaže se stoga objediniti djelatnosti prijenosa električne energije i vođenja elektroenergetskog sustava, odnosno tzv. TSO model (Transmission System Operator). Takav bi pak operator prijenosa bio u sustavu HEP-a, kao vertikalno organizirane kompanije. U sustavu HEP-a bio bi i operator distribucijske mreže, a izvan HEP Grupe organizirao bi se operator tržišta.
"Zadržavanjem operatora sustava unutar čitavog poduzeća za prijenos dobivamo veću sigurnost vođenja, održavanja, kao i budućeg planiranja prijenosnog sustava", ističe glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić. Odvajanjem operatora tržišta, dodaje, trgovina električnom energijom postaje transparentna i osiguravaju se isti uvjeti za sve sudionike na tržištu.
No, prijedlog da objedinjeni operator prijenosa bude u sastavu vertikalno organizirane tvrtke naišao je na kritike dijela stručne javnosti.
Tako Vijeće za regulaciju energetskih djelatnosti (VRED) u svom očitovanju na zakonske prijedloge navodi da se smjer reforme u EU jasno očituje u činjenici da su gotovo sve zemlje EU izdvojile operatora prijenosnog sustava iz strukture vertikalne tvrtke, od Francuske, Španjolske, Nizozemske do Slovenije, Češke, Bugarske, Rumunjske, itd.
U HEP-u pak ističu da je predloženo zakonsko rješenje vrlo zastupljeno u Europi, da ga ima većina zemalja, a primjedbe su, po njima, više usmjerene generalnoj organizaciji HEP-a, potrebi veće nezavisnosti društava unutar HEP Grupe.
I dok su u HEP-u zadovoljni predloženim rješenjima, u INI kažu da su u paketu energetskih zakona uočene nedosljednosti i nekonzistentnosti, te da je teško razumjeti hitni postupak donošenja.
Na upit što znači uvođenje u zakon nove djelatnosti - opskrbe prirodnim plinom, savjetnik predsjednika Uprave Ine Stevo Kolundžić odgovara da se "čini da priređivači zakona u žurbi nisu vodili računa o tome da su u zakonima koji su na snazi, namjerno uvedene riječi dobava, proizvodnja, distribucija, a izbjegavano opskrba, radi toga što je ta riječ, u planskoj ekonomiji, imala netržišno značenje (opskrbu mnogi razumiju kao obvezu, a bez protuobveze plaćanja)".
Kolundžić kao zanimljivost navodi i da nitko iz Ine nije sudjelovao u pripremi nacrta, odnosno izmjena i dopuna. "U RH, osim u Energetskom institutu 'Hrvoje Požar' i INI, gotovo da i nema kvalificiranih kadrova za suradnju na zakonima o naftnim derivatima, pa i zakonu o tržištu prirodnog plina. Možda u mnogoljudnim zemljama nije potrebno uključiti kadrove koji su radili na pripremi prethodnih i još uvijek važećih zakona, pogotovo ljude koji su oko 7-8 posljednjih godina radili na energetskoj reformi, s odličnim uvidom u iste procese u EU ali i šire. No, u Hrvatskoj je mali broj ljudi koji su raspoloživi za ekspertne poslove, pa bi bilo dobro koristiti sve koje imamo", ističe Kolundžić, nadajući se da će bar preostali zakoni biti pripremljeni na konzistentan način.
(Hina) xbn yds